Obračun plaća

Uskoro velike promjene u poslovanju, pitali smo financijsku stručnjakinju što nas čeka

Veliko okupljanje računovođa ovoga vikenda u Trakošćanu
 Shutterstock

Računovodstvo se, zna svatko tko se barem malo okušao u svijetu poduzetništva, smatra temeljem svakog poslovanja. Digitalizacija je zahvatila gotovo sve sektore, pa tako i računovodstvo, a o tome kakve se promjene događaju u Hrvatskoj, razgovarali smo s Đurđicom Mostarčić, predsjednicom Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore.

Mostarčić nam tumači kako digitalizacija kontinuirano kaska za zakonskim promjenama koje se uvode. Posljednji primjer toga su promjene koje su uvedene u obračun plaća, te pri uvođenju napojnica, koje su početkom ove godine stupile na snagu. Zakonske promjene se, kaže Mostarčić, u pravilu definiraju krajem godine, a stupaju na snagu početkom iduće, što ostavlja vrlo malo vremena za softversku pripremu, ispitivanje i stavljanje u praksu, kako bi računovodstvo moglo bez problema nastaviti s radom.

- Promjena načina obračuna osobnih odbitaka za uzdržavane članove značilo je u praksi prvenstveno ručni unos podataka, a ako pogledamo podatak ankete koju smo proveli među računovođama, zakonske promjene kod 76 posto kolegica i kolega utječu prvenstveno na manjak vremena koje provode s obitelji. Čak 50 posto računovođa izjavljuje da im zakonske promjene nužno znače i više vremena koje provode u pojašnjenjima klijentima, a čak kod njih 46 posto dovodi do nezadovoljstva i gubitka entuzijazma za rad – otkriva Mostarčić.

image

Đurđica Mostarčić, Predsjednica Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore

Ustupljena Fotografija

Računovodstvo se ne može voditi “jednim gumbom”

Nastavno na taj problem, u Hrvatskoj postoji i dodatni problem nedostatka računovođa, pogotovo onih kvalitetnih. Problematično je i to što nemamo obrazovni sustav, odnosno srednju školu ili fakultet, iz kojih „izlaze“ knjigovođe, niti računovođe.

- Računovodstvo odavno nije zanimanje nego poziv, uključuje cjeloživotnu edukaciju i cjelogodišnju posvećenost, a vjerovanje da danas možete voditi računovodstvo „jednim pritiskom na gumb“ je potpuno pogrešno u što su sve više uvjereni i poduzetnici. Usudila bih se reći da je za računovođe, a i za poduzetništvo općenito, danas najvažnije da računovođe budu zdrave. Možda čudna izjava, ali nažalost sve je više onih koji zatvaraju svoje računovodstvene urede radi količine stresa, dodatne dokumentacije koja se usprkos digitalnom dobu konstantno pojavljuje kao nova obveza. Dobre „stare“ računovođe, koje zaista dobro znaju posao, prema anketama unutar deset godina njih čak 28 posto planira u mirovinu, a u narednih pet godina još 24 posto. Bit će to velik udarac za struku, a mladi prema podacima nisu previše zainteresirani za cjeloživotnu edukaciju i rad. Danas nam se na oglase za rad u računovodstvenim uredima javljaju prodavači, konobari i zaštitari, odnosno ljudi bez razumijevanja specifičnosti rada računovođa, koji ne znaju da to nije baš tako jednostavno za naučiti – priča dalje Mostarčić.

Velik pritisak na računovođe

Mostarčić nam govori kako računovođe zbog nadolazeće porezne reforme čeka dodatan posao. Primjerice, jedinice lokalne samouprave moći će odrediti nove porezne stope do 28. veljače 2025. godine, što znači da će računovođe morati pratiti koji je grad kada i koliko promijenio poreznu stopu. Zbog toga će se za neke radnike morati plaću za prosinac i siječanj obračunavati po starim stopama, ako netko npr. promijeni stopu tek krajem veljače. Na kraju godine, jer je to obveza poslodavca, za svakog radnika morat će se provesti korekcija obračuna plaća, jer zakonski propis u najavi kaže da će se stope primjenjivati na cijelu godinu, bez obzira kada će biti donesene.

- Drugim riječima, ponovno više posla za računovođe – pritisak naravno da sve dobro odradite, jer nije poželjno oštetiti niti radnika, a niti poslodavca u ovakvoj situaciji i često se dio ovog posla mora odraditi i ručno. Puno je to poslova kojih ljudi izvan naše struke nisu svjesni, a zapravo nema radnika, poduzetnika pa u konačnici niti ispostave Porezne uprave koji mogu redovno funkcionirati bez računovođe – dodaje Mostarčić.

Mostarčić nastavlja time da je Sekcija računovođa Hrvatske obrtničke komore posljednjih par godina napravila puno za struku, te da su najviše postigli u suradnji sa Središnjim uredom Porezne uprave. Navodi kako je dogovorena dostava JOPPD obrazaca unaprijed, da su ukinuti OPZ STAT obrasci na tromjesečnom nivou, te da je nedavno sa Središnjim uredom za statistiku dogovoreno ukidanje RAD-1G obrasca.

image
Shutterstock

- Ukinuta je obveza plaćanja turističke članarine za računovodstvene urede, izborili smo odustanak od licenciranja vanjskih računovodstvenih ureda, ukinut je pokušaj uvođenja novog statističkog obrasca usred pandemije koronavirusa kada su baš računovođe nosile najveći teret na svojim leđima. Sudjelovanje baš nas računovođa u kreiranju Zakona o uvođenju eura kao nacionalne valute mislim da je riješilo puno otvorenih pitanja pa je taj prelazak bio zaista jednostavno riješen, barem po pitanju računovodstvenih pitanja i postupaka. Napravili smo Jedinstveni obrazac banaka, pa sada jednim obrascem možete zatražiti kredit u više banaka. To je do prošle godine bilo nemoguće jer je svaka banka tražila svoje obrasce, što je nužno značilo i puno više posla za računovođe – dodaje Mostarčić.

Kako se nositi sa stalnim promjenama?

S obzirom na to da se promjene propisa i zakona događaju relativno često, Mostarčić smo pitali kako se računovođe uopće mogu nositi s time. Kako bi doskočili tom problemu, Sekcija računovođa Hrvatske obrtničke komore pokrenula je inicijativu traženja svih mjerodavnih institucija da se omogući dostavljanje „jedan podatak jednom“. Mostarčić dalje tumači da se ta inicijativa može najbolje vidjeti kod traženja mjera zapošljavanja na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, gdje se više ne mora dostaviti potvrda o neimanju duga ili o broju zaposlenih. Mostarčić objašnjava da su to podaci koji su već dostavljeni Poreznoj upravi ili Ministarstvu rada, a sada HZZ sam preuzima te podatke od drugih institucija.

- Ranije su te podatke pripremale i dostavljale opet računovođe, sve kako bi poduzetnik mogao ostvariti neko svoje pravo. Nedavno smo tražili da se na taj način postupa i s podacima koji se traže u godišnjem statističkom izvještaju, u djelu podataka koji se primjerice prikupljaju za potrebe Državnog zavoda za statistiku. Na traženje računovođa Porezna uprava omogućila je i brži uvid u pregled neoporezivih primitaka, primjerice za radnike koji tijekom godine mijenjaju poslodavca. Smatram da je unazad par godina napravljen velik pomak u suradnji računovodstvene struke i Porezne uprave, a imamo još dosta prijedloga, poput tog da možemo provjeravati JOPPD obrasce i nakon 21 sat navečer (barem do ponoći), da HZZO omogući uvid u prosjek plaće za bolovanje, da se povežu Porezna uprava i HZMO sa kontrolom zapošljavanja osoba mlađih od 30 godina. Sada to često moramo raditi ručno, a pravo je rudarenje za podacima kada, recimo, radnik mijenja poslodavca u tijeku godine – dodaje Mostarčić.

Ne postoji škola poduzetništva

Mostarčić smo pitali i kako kvalitetne računovodstvene usluge mogu konkretno pomoći malim poduzetnicima i obrtima. Odgovara nam kako kvalitetan računovođa može odgovoriti na niz pitanja koje mali poduzetnici imaju, poput toga kako je najbolje pribaviti neku imovinu, poput automobila ili nekretnine – kreditom, leasingom, vlastitim sredstvima, na svoje ime, putem najma i slično. Odgovoriti mogu i na općenita pitanje je li neki trošak ili rashod opravdan, te kako pojedini trošak ili rashod može utjecati na poslovanje, ovisno o načinu oporezivanja. - Zašto je bolje sad zaposliti djelatnika mlađeg od 30 godina a ne iduće godine u siječnju? Da li ući u sustav poreza na dodanu vrijednost ili ne ako ne moram po sili zakona? Na puno takvih pitanja mi dnevno odgovaramo i pomažemo poduzetnicima da se sigurno kreću u poduzetništvu - navodi dalje Mostarčić.

image
Shutterstock

Ističe kako u Hrvatskoj ne postoji škola poduzetništva, pa ako bi sutra htjeli postati poduzetnici, nećemo znati niti kako pravilno ispisati račun, niti koje obveze imamo ako zaposlimo radnika.

Mostarčić kaže kako o računovođama voli govoriti kao o sponi između poduzetnika i Porezne uprave, te da poduzetnike uče tome kako razumjeti svoje poslovanje, te na koji način Porezna uprava „čita“ dokumentaciju. Također, podučavaju ih i kako samo izdavanje računa nije uvijek i prihod koji je zanimljiv banci kako bi odobrila kredit.

- Zapravo, mi svakodnevno, nesvjesno, držimo tečajeve poduzetništva našim klijentima na ovaj ili onaj način. Primjerice, želite prodati vozilo koje ste prije par godina kupili na obrt? Nije to tako jednostavno. Moramo prvo vidjeti koji ste PDV koristili kod nabave, ako ste ga koristili, kako bi znali odrediti koji ćete PDV sada trebati primijeniti kod prodaje. Mislim da je svaki pravi poduzetnik svjestan važnosti dobrog računovođe u svom poslovanju. To je osoba koja će vam znati protumačiti porezne rizike i vaše obveze – nastavlja Mostarčić.

„Dr. Google“ je vrlo opasan

Jedan od većih izazova s kojima se mladi poduzetnici sreću, prema Mostarčić, je to što u startu ne razumiju važnost dobrog računovođe. No, kako posao raste kad shvate problem s poslovnom dokumentacijom ponekad bude kasno.

- Nedavno sam imala slučaj gdje je trgovačko društvo više od godinu dana postupalo protivno odredbama Zakona o PDV-u i to po uputi računovođe. Nije dovoljno danas završiti tečaj u trajanju od par mjeseci i biti dobar računovođa, a mladi poduzetnici umjesto na kvalitetu češće gledaju na cijenu. Osim toga, u praksi primjećujem često komentare baš mladih poduzetnika, koji nam kažu da su nešto čuli, ili da „zašto drugi ne rade tako“, što je djelomično i posljedica čestih krivih tumačenja zakonskih propisa. Podizanje kratkoročne pozajmice direktora umjesto isplate zadržane dobiti savjet je koji ćete naći na „Dr. Google“, ali iz porezne perspektive jako opasan i skup potez ako se na njega odlučite – kaže Mostarčić.

Radna snaga je velik problem

Nemogućnost pronalaska radne snage je, kaže Mostarčić, možda i najveći problem s kojim se računovođe danas susreću. Danas je potrebno stvarati nove radnike, budući da oni ne „izlaze gotovi iz fakulteta“. Dodaje kako oni koji barem godinu dana rade u računovodstvenim uredima mogu s razumijevanjem tek krenuti pohađati edukacije za ovlaštenog računovođu te sve savladati uz puno prakse.

- Kontinuirane zakonske promjene i potrebna nova izvješća problem je broj dva jer se postavlja pravo pitanje kada to sve stići, a posebno i objasniti klijentima važnost dostavljanja dokumentacije u određenim rokovima. Do petnaestog u mjesecu trebate napraviti obračun plaće, naravno, prema dostavljenim „šihtericama“, doznakama za bolovanje, obračunima neoporezivih dodataka za što su potrebne odluke poduzetnika, predati podatke o obračunatim putnim nalozima, isplaćenim terenskim dodacima, neoporezivim primicima… A vas već pritišće rok za predaju obrazaca PDV, PDV-S, PDV-ZP, PPO, URA koji je do dvadesetog u mjesecu. U međuvremenu ispunjavate tablice za banke, leasing društva i odgovarate na velike količine telefonskih upita, email poruka što

od klijenata, što od Porezne uprave. Dok odradite blagajne, temeljnice, kompenzacije, već je kraj mjeseca i krećete sve ispočetka jer određeni broj klijenata želi isplatu plaće već prvog u mjesecu – objašnjava Mostarčić.

Slijedi važan događaj za računovodstvenu struku

Na kraju našeg razgovora, Mostarčić je najavila i Susret računovođa koji će se održati 25. i 26. listopada 2024. godine u hotelu Trakošćan. Mostarčić objašnjava da je Sekcija računovođa HOK-a prošle godine počela s godišnjim okupljanjem stručnjaka i dionika računovodstvene struke.

image
Shutterstock

- Ovogodišnji Susret u Trakošćanu obradit će aktualne teme poput promjena koje struku očekuju u novoj godini, zapošljavanje stranaca u praksi, uz mnoge druge panele i predavanja s fokusom na unapređenje poslovanja računovodstvenih ureda. U sklopu edukativnih i informativnih sadržaja sudjelovat će predstavnici Porezne uprave, financijskih i obrazovnih institucija te obrtnice i obrtnici računovođe. Izuzetno nam je važno da struka sama sebe počne više cijeniti i da računovođe uvide svoju važnost, kao nezaobilazna spona između poduzetnika i raznih državnih institucija – ispričala je Mostarčić, pa na kraju zaključila razgovor izrekom koja dugo vrijedi u poduzetništvu - bez računovođa se ne računa!


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske obrtničke komore.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
31. listopad 2024 14:49