Ispod radara

Vodeća stručnjakinja za migrenu: ‘80 posto Hrvata trpi glavobolju i ne traži liječničku pomoć‘

Glavobolja je jedan od najčešćih razloga zbog kojeg pacijenti odlaze liječniku, no nekada se uzrok ne može naći. Srećom, najnovije terapije mogu pomoći umanjiti intenzitet glavobolje ili čak spriječiti nastanak boli
 Marko Todorov/Cropix

Vrlo je neugodna, jaka, može izazvati povraćanje te se pretpostavlja da od nje pati čak 400.000 Hrvata. Riječ je, naravno, o migreni – neurološkoj bolesti koju, unatoč učestalosti, još uvijek prati određena stigma. Naime, u Hrvatskoj je evidentirano samo 80.000 osoba koje su potražile liječničku pomoć, a 320.000 i dalje smatra da im se ne može pomoći, pa stoga šute i trpe velike bolove.

Migrena češće pogađa žene (18 posto), nego muškarce (6 posto) te se nerijetko javlja u pubertetu ili adolescenciji. Kako vrijeme prolazi, tako se i njezin intenzitet mijenja pa se nakon pedesete godine javlja rjeđe ili u potpunosti nestaje.

Što je migrena?

Da bismo shvatili zašto migrena uopće nastaje i kako je liječiti (i spriječiti), važno je objasniti što je zapravo ova bolest. Jer, migrena i obična glavobolja nisu iste. Sve glavobolje mogu se podijeliti na primarne i sekundarne, kaže prof. dr. sc. Vanja Bašić Kes, spec. neurolog i neuroimunolog u Klinici za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu, a oko 80 posto njih spada u prvu skupinu, s njima i migrena. Druge vrste glavobolja su sekundarne jer ih uzrokuju vrlo specifični problemi poput meningitisa, aneurizme, upale sinusa, raznih infekcija, traume glave, visok krvni tlak, očni tlak, uzimanje određenih lijekova i slično.

- Najveća razlika između glavobolje i migrene je dio glave kojeg zahvaća, intenzitet boli i popratne smetnje koje mogu biti vrlo neugodne i narušavati kvalitetu svakodnevnog života. Tipična lokalizacija migrenske glavobolje je bol u polovini glave, počne u zatiljku i širi se iza oka, a zatim u sljepoočnicu – objašnjava prof. Bašić Kes.

Glavobolja se obično javlja iznenada, većinom u isto vrijeme, te se opisuje kao bol koja je stalno prisutna, ali ne utječe na svakodnevne aktivnosti. Obično traje oko sat vremena te je uglavnom povezana s ukočenošću mišića vrata i ramena, posebice ako radimo sjedilački posao i stalno gledamo u monitor. Zahvaća različita mjesta na lubanji, ovisno o vrsti glavobolje koja može biti tenzijska, sinusna, histaminska i slično. Simptomi i karakteristike glavobolje, govori prof. Bašić Kes, ovise o tome je li ona iznenadna, uzrokovana stezanjem mišića ili nekim drugim faktorom, odnosno nekim tjelesnim poremećajem. Zato se glavobolja tretira kao simptom, a ne kao bolest.

S druge strane, migrenu karakterizira pulsirajuća i nabijajuća bol koja traje između četiri i 72 sata, javlja se najčešće ujutro prije buđenja ili nakon što osoba ustane. Uz bol se često javlja treperenje ispred očiju (aura), preosjetljivost na svjetlo i zvukove, često mučnina i povraćanje te slabost u nekim dijelovima tijela. Za razliku od glavobolje, koju možemo odagnati raznim metodama opuštanja pa čak i kretanjem na svježem zraku, ljudi koji boluju od migrene nesposobni su za rad i mogu samo ležati u mraku svoje sobe. Zabrinjavajuće je to što se u slučaju dugotrajne migrene može javiti i depresija.

Intenzivno vježbanje jedan je od okidača

Iako točan mehanizam nastanka migrene još uvijek nije poznat, kaže prof. Bašić Kes, ova vrsta glavobolje može biti provocirana ili nedovoljnom ili pretjeranom fizičkom aktivnošću. Intenzivna tjelovježba jedan je od okidača migrene.

- Istraživanje iz 2013. pokazalo je da 38 posto osoba s migrenom u nekom trenutku doživi napade izazvane vježbanjem. Mnogi ljudi s migrenom izazvanom vježbanjem izvijestili su da njihove glavobolje počinju bolovima u vratu. Više od polovice ispitanika napustilo je zbog migrena omiljeni sport ili oblik vježbanja – objašnjava prof. Bašić Kes.

Osim tjelovježbe, najčešći okidači za glavobolju, odnosno migrenu, su nedostatak sna, prekomjerni jaki podražaji, hormonalni čimbenici, dehidracija, određene namirnice poput crnog vina ili čokolade, kao i preskakanje obroka i nedostatak kretanja. Ovaj problem često imaju oni koji rade u uredima te se nedovoljno puta u danu dignu sa stolice. Pretrpani su obvezama, zbog čega njihovo tijelo pati. Zato je važno, napominje prof. Bašić Kes, ustati i prošetati, najbolje na svježem zraku, istegnuti se i popiti čašu vode. Mnogi na poslu zbog nedostatka vremena jedu nekvalitetno i količinski premalo, što također može izazvati glavobolju.

- Važno je voditi dnevnik glavobolje i prepoznati čimbenike koji je izazivaju. Na neke ne možemo utjecati, poput genetike, hormonskog statusa, ali na neke itekako možemo. Uvelike će nam pomoći redovita, izbalansirana prehrana, 6-8 čaša vode, redovita i umjerena fizička aktivnost te izbjegavanje stresa koliko je to moguće. Bihevioralne metode (biofeedback, rješavanje stresa, psihoterapija) se preporučuju kad je stres glavni okidač ili kad bolesnik prekomjerno uzima analgetike – navodi prof. Bašić Kes.

Glavobolju kod kuće, ali i na poslu, može se smanjiti i metodama relaksacije kao što je duboko, polagano disanje, ili pak upotreba eteričnih ulja. Prof. Bašić Kes velika je ljubiteljica eteričnih ulja te ih uvijek mora imati na svom radnom stolu.

image

Prof. dr. sc. Vanja Bašić Kes

Marko Todorov/Cropix

Liječenje migrene

Iako česta, migrena još uvijek nije dovoljno dobro dijagnosticirana niti dovoljno dobro liječena. Postoje terapijske opcije za akutno liječenje, kao i za njenu prevenciju. Prof. Bašić Kes dodaje da promjena načina života također može igrati veliku ulogu u smanjenju intenziteta i učestalosti pojave migrene.

Kako se određeni postotak migrena, unatoč najnovijim metodama liječenja, ne može staviti pod kontrolu, prof. dr.sc. Vanja Bašić Kes svojim pacijentima u tim slučajevima preporučuje i holistički, odnosno multidisciplinarni pristup te sve oblike farmakološkog i nefarmakološkog liječenja.

image

Prof. Bašić Kes tvrdi da se migrena može liječiti i akupunkturom

Marko Todorov/Cropix

Jedna od tih metoda je i akupunktura koja zapravo ne spada pod alternativni tip liječenja, već komplementarnu metodu te je priznata od strane Svjetske zdravstvene organizacije te se može dobiti na uputnicu kao metoda liječenja.

- Akupunkturom se bavim 25 godina i svjedok sam njene sjajne učinkovitosti u liječenju akutnih napada ali i prevenciji, ali moram naglasiti da uvijek savjetujem iskusnog akupunkturologa koji će znati što radi – napominje prof. Bašić Kes.

Važna je edukacija

Kako migrena predstavlja velik zdravstveni problem, potrebno je o njoj dodatno educirati liječnike, ali i pacijente, kako bi im se uspješno poboljšala kvaliteta života.

Zato će se u Zagrebu 17. veljače 2023. prvi put održati Zagrebačka škola glavobolje koju je organizirala prof. dr. sc. Vanja Bašić Kes.

- Od 80.000 evidentiranih, velikom broju migrena nije ispravno dijagnosticirana. Stoga se samo manji postotak liječi ispravnom terapijom, a da ne govorimo o onim najnovijim, specifičnim terapijama. Kako je riječ o vrlo onesposobljavajućoj bolesti koja najčešće pogađa mlađu populaciju, upravo sam zbog njih odlučila educirati liječnike i neurologe o migreni i drugim glavoboljama, te progovoriti o nepoznanicama na tu temu – kaže prof. Bašić Kes, koja ima 25-godišnje iskustvo u liječenju bolesnika s glavoboljom, prvenstveno s migrenom.

Jedna od najgorih mogućih boli

U sklopu Zagrebačke škole glavobolje, prof. Bašić Kes govorit će o nizu tema povezanih s migrenom i drugim vrstama glavobolja: o uzrocima njihovog nastanka, načinima dijagnostike, najnovijim oblicima liječenja, kao i farmakološkim i nefarmakološkim metodama. Nakon simpozija će se jednom mjesečno održavati razna predavanja i (online) edukacije. Na njima će moći sudjelovati i raspravljati svatko tko je zainteresiran za ovu tematiku – od pacijenata do liječnika, specijalizanata, liječnika obiteljske medicine, neurologa i ostalih.

Na Zagrebačkoj školi glavobolje obradit će se i tema kraniofacijalne glavobolje, odnosno neuralgije, od kojih je najpoznatija neuralgija trigeminusa. Kako objašnjava prof. Bašić Kes, karakterizira je jedna od najgorih mogućih boli koje postoje. Riječ je o zahvaćenom trigeminalnom živcu (petom moždanom živcu) koji je odgovoran za provedbu osjeta boli, dodira, pritiska i temperature od lica, čeljusti, čela i područja oko očiju do mozga. Nalazi se s obje strane lica te kada dođe do neuralgije trigeminusa, javlja se žareća bol, nekada i neizdrživa.

- Najčešće je kratkotrajna, ali može trajati i cijeli dan. Nekada se ne može naći uzrok toj pojavi pa je potrebno napraviti sve važne pretrage, koje uključuju CT i magnetsku rezonancu. Nekada uzrok može biti doticaj krvne žile i trigeminusa, što stvara intenzivnu bol. Ovo je vrlo teško stanje, kako za pacijente, tako i za njihove liječnike – govori prof. Bašić Kes.

Sve informacije o Zagrebačkoj školi glavobolje bit će dostupne na službenoj stranici.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Plive.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 02:11