Suprotan ‘burnoutu‘

Znate li što je ‘boreout‘? Zbog sindroma koji pogađa trećinu Europljana ljudi masovno napuštaju posao

Do ove pojave može doći iz cijelog niza razloga. Neki od simptoma su nisko samopouzdanje i osjećaj srama radi neispunjavanja vlastitog potencijala
 Shutterstock

Odlazite li ikada na svoj posao s osjećajem apatije i manjkom interesa za zadatke koji vas taj dan čekaju? Je li ono što radite rutina, a ne izazov? Prolazi li vam vrijeme sporo, a vi se osjećate beskorisno? Scrollate li više nego što obavljate svoje taskove?

Ako je vaš odgovor na jedno ili više ovih pitanja ‘da‘, moguće je da spadate u 32 posto Europljana koji pate od takozvanog boreout sindroma. Stvari su na svjetskom nivou čak i gore – 80 posto zaposlenika smatra da na svojem poslu nisu angažirani koliko bi mogli biti.

Boreout je, dakle, dijametralno suprotni ‘rođak‘ svima poznatog burnouta, koji se manifestira kroz osjećaj kronične dosade, a kod zaposlenika može uzrokovati depresiju, anksioznost, stres i nesanicu. Ime je dobio kao izvedenica imenice boredom, koju prevodimo kao ‘dosada‘, a istraživanje tvrtke Korn Ferry tvrdi da je upravo taj sindrom glavni razlog zbog kojeg ljudi napuštaju svoje poslove.

Brojni uzroci

Do ove pojave može doći iz cijelog niza razloga. Razvoj kapitalizma i tehnologije doveli su do postojanja vrlo specifičnih industrija, zbog čega je moguće da se zaposleni u nekima od njih pitaju ima li njihov posao smisla i je li uopće potreban. No boreout mogu osjetiti i ljudi koji rade na mjestima za koje bi se većina ljudi složila da se radi o iznimno važnim angažmanima. Kod njih dolazi do zamora ako svakodnevno ponavljaju iste zadatke i na radnom mjestu u dužem periodu ne uče ništa novo. Osim toga, ljudi koji su prekvalificirani za neki posao i ne ispunjavaju svoj puni potencijal također mogu imati isti osjećaj i nezadovoljni su zbog toga što ne napreduju u karijeri. Još jedan potencijalni uzrok je manjak odgovornosti na radnom mjestu, koji, slično kao i nedostatak novih zadataka, izaziva nedostatak mentalne stimulacije.

image
Shutterstock

Zaposlenici koji se suočavaju s ovim osjećajem nerijetko počnu sebe smatrati beskorisnima jer ne vide svrhu u onome što rade. Nerijetko zbog toga izbjegavaju svoj posao; istraživanje pokazuje da čak 33 posto ljudi na poslu provede i do dva sata radeći stvari koje nisu vezane za posao i odugovlačeći prelazak na radne zadatke.

Pa, kako prepoznati da imamo boreout? Neki od simptoma su nisko samopouzdanje, osjećaj srama i krivice radi neispunjavanja vlastitog potencijala, razrađene spomenute taktike za ubijanje vremena, osjećaj distanciranosti na poslu, osjećaj beskorisnosti i kriza identiteta. Dolazi i do vrlo specifičnog paradoksa u kojem nedostatak produktivnosti može dovesti do osjećaja umora i iscrpljenosti, iako osoba možda nije fizički ili mentalno naporno radila. Izostanak bilo kakvih izazova i motivacije može dugoročno utjecati na mentalno i emocionalno zdravlje, ali i na stvaranje generalne nezadovoljavajuće radne atmosfere.

Komunikacija je ključ

Boreout je odgovornost i samih zaposlenika, ali i poslodavaca. Jedna od ključnih stvari je komunikacija. Ako vam je kao zaposleniku dosadno na poslu, jedna od prvih stvari koje trebate poduzeti je to da otvoreno razgovarate sa svojim nadređenima i od njih zatražite zanimljivije zadatke, dodatni angažman ili neki drugi vid razvoja karijere. Stavljanje problema na stol je prvi korak do njegovog rješenja.

Intrinzičnu motivaciju možete pokušati obnoviti i kroz to da razmislite kako vaš posao doprinosi većem cilju ili svrsi. Ponekad pronalaženje dubljeg smisla u onome što radite ili prisjećanje zašto vas je taj posao privukao može pomoći da se osjećate ispunjenije. Ako je moguće, prilagodite svoj raspored tako da između dosadnih zadataka imate pauze. Također, razmislite o učenju novih vještina ili unaprjeđenju postojećih, bilo da se radi o stvarima koje su direktno vezane za vaš posao ili ne. To vam može pomoći da se osjećate produktivnije i spremnije za nove izazove.

image
Shutterstock

Ako ste probali ove tehnike i boreout traje dugo, možda je jednostavno vrijeme da potražite novi posao.

Iako je svatko od nas odgovoran za vlastitu motivaciju, poslodavac igra najvažniju ulogu u postizanju satisfakcije svojih zaposlenika. Dapače, nedavna studija pokazuje da je timski angažman snažno povezan s time kakav odnos zaposlenici imaju s poslodavcima: oni koji su bili zadovoljni kako ih tretiraju nadređeni pokazivali su čak 70 posto bolju angažiranost. Poslodavci bi trebali redovito kroz ankete ili razgovor provjeravati kako se njihovi zaposlenici osjećaju, kakve su njihove potrebe i koji im je nivo zadovoljstva na radnome mjestu. Sukladno rezultatima, sposobnostima i interesa radnika bi trebali i delegirati njegove zadatke i s njim raditi na razvoju karijere i generalnom unaprjeđenju radne sredine.

Putovanja uvijek pomažu

Još jedan učinkovit način za motivaciju zaposlenika su benefiti koje im poslodavac može osigurati. To mogu biti novčane stimulacije, ali i, primjerice, fleksibilno radno vrijeme, edukacije, organizirana timska druženja ili popusti na sportske aktivnosti. A baš ovih dana predstavljen je novi proizvod idealan za takvu vrstu nagrađivanja i motivacije.

Riječ je o Hrvatskoj turističkoj kartici, koja je projekt Vlade RH i Ministarstva turizma i sporta s ciljem povećanja potrošnje hrvatskih građana u ugostiteljstvu i turističkim sadržajima na području cijele Hrvatske. Stvar funkcionira tako da poslodavci svojim radnicima na karticu mogu isplatiti novčana sredstva u iznosu do 2.500 kuna neoporezivoga primitka godišnje, odnosno 331,81 eura. Ovu pogodnost mogu koristiti svi poslodavci u Republici Hrvatskoj, kao i svaki obrtnik i samozaposlena osoba koji imaju mogućnost samom sebi uplatiti sredstva. Karticu i mimo poslovnog odnosa može napraviti svaka punoljetna osoba u Republici Hrvatskoj. Uvjet je da otvori račun u banci koja je sklopila Sporazum s Ministarstvom turizma i sporta vezan za izdavanje Hrvatske turističke kartice. Nakon otvaranja računa, banka korisniku izdaje Hrvatsku turističku karticu.

image

Mlinovi, Lika

Luka Sinac

Vlasnik turističke kartice može njome podmirivati svoje troškove za korištenje usluga i proizvoda unutar turističke ponude tijekom godine. Turističkom karticom mogu se, dakle, plaćati usluge smještaja i konzumacija hrane i pića u ugostiteljskim objektima, usluge putničkih agencija i turoperatora, paket aranžmani, boravak u objektima privatnih iznajmljivača te najam brodova. Ukratko, može ju se koristiti na svim mjestima koja prihvaćaju platne kartice.

Inače, postupak izdavanja kartice prilično je jednostavan, kako za poslodavca, tako i za radnika. Nakon što poslodavac odluči radnicima isplatiti sredstva putem ove kartice, potrebno je otvoriti poseban račun za u HPB ili Podravskoj banci te dostaviti broj računa poslodavcu. Nakon otvaranja računa, radniku banka izdaje Hrvatsku turističku karticu. Poslodavci ne naručuju kartice, već ih radniku dostavlja banka. Proces je vrlo sličan i ako osoba sama sebi otvara karticu.

image

Bol na Braču

Tom Dubravec/CROPIX

Rok valjanosti kartice je četiri godine, a treba naglasiti i da s njom ne može ići na bankomat i podići gotovinu, nego ona služi isključivo za plaćanje dobara i usluga na POS uređajima. Dodatna pogodnost kartice su i popusti koje ona donosi na mjestima diljem Hrvatske. Broj lokacija koje nude popuste s vremenom će rasti, a njihov popis te iznose popusta možete naći ovdje.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza medije i Hrvatske turističke zajednice.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. studeni 2024 01:59