'PROBILI' SMO ZAVJET ŠUTNJE KOJI JE ZAVLADAO MEĐU SINDIKATIMA I VLADINIM DUŽNOSNICIMA Nastavljaju se pregovori, otkrivamo detalje navodne nove ponude

Silenzio stampa. Potpun i dosad rijetko viđen “zavjet šutnje” zavladao je u subotu među sindikatima školstva iza kojih je 30 dana štrajka u školama, ali i među Vladinim dužnosnicima i osobama iz resornih ministarstava koji su na bilo koji način bili uključeni u pregovore sa sindikatima u obrazovanju i traženje izlazne strategije iz situacije koja još od početka listopada potresa obrazovni sektor. Prema našim informacijama, nastavak pregovora Vlade sa sindikatima trebao bi biti nastavljen danas u Banskim dvorima.

Vijest dana u petak je bio konzultativni sastanak u Banskim dvorima na kojem su za isti stol napokon sjeli predstavnici Vlade - predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka Petešić, posebni premijerov savjetnik akademik Zvonko Kusić i glavni savjetnik ministrice obrazovanja Marko Košiček - sa sindikalnim čelnicima Branimirom Mihalincem, predsjednikom Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, i Anom Tuškan, glavnom tajnicom Sindikata hrvatskih učitelja.

Prvi put od početka štrajka činilo se da su nakon četverosatnog sastanka sindikati s pregovora izašli malo zadovoljniji, a Mihalinec je priznao da je to napokon bio kvalitetan sastanak. - Približavamo se rješenju. Sastanci će se nastaviti, a očekujemo da ćemo sljedeći tjedan doći do rješenja koje će ići članovima na izjašnjavanje - izjavio je Mihalinec u petak navečer i to je, barem zasad, bilo sve što je htio reći o sadržaju sastanka.

Zakopčani do grla

Ana Tuškan tvrdila je da na stolu doista nije bila nikakva konkretna nova ponuda, ali da razgovori idu u dobrom smjeru, odnosno da su obje strane izašle sa svojim analizama koje bi trebale pomoći da se postigne nekakav dogovor koji bi učenike i nastavnike napokon vratio u učionice. Obje strane decidirano su ostale pri stavu da se ništa konkretno nije ponudilo, odnosno da se zadovoljavajuće rješenje tek traži. Svi su i u subotu bili zakopčani do grla, nitko od sindikalaca nije se javljao na telefone. Ali, do nas je iz vrlo pouzdanih izvora doprla, doduše neslužbena, informacija da je na stolu u petak ipak bila najmanje jedna nova ponuda, ali njezin sadržaj u subotu nije želio potvrditi nitko ni iz sindikalnih redova, ali ni iz Vladinih krugova.

Prema toj varijanti, koja nije vezana za rast koeficijenata (podsjetimo, sindikati obrazovanja traže da se svim zaposlenima u sustavu obrazovanja povećaju koeficijenti za 6,11 posto), Vlada je sindikatima školstva navodno nudila sljedeće: uvođenje dodatka na plaće od 2,5 posto samo za prosvjetare, i to već od 1. siječnja 2020. godine! Za to bi, također navodno, u državnom proračunu trebalo osigurati oko 170 milijuna kuna, a u prosjeku bi prosvjetari dobili oko 170 kuna na plaću. Uz to, zaposlenima u školstvu, kao ostalim javnim i državnim službenicima, trebala bi od iduće godine porasti osnovica za plaće za 6,12 posto, i to prema formuli 2+2+2, to jest u tri navrata tijekom iduće godine.

Podsjetimo, državne službe tu su isplatu već dogovorile dinamikom: prvi dio od 1. siječnja, drugi dio od 1. lipnja, a treći od 1. listopada 2020. godine. Sindikati javnih službi, među kojima je i školstvo, takav rast osnovice još nisu dogovorili i o tom se još vode pregovori. No, kada bi, hipotetski, i oni prihvatili ovakav ritam isplate osnovice, to bi značilo da bi prosvjetarima već početkom iduće godine i osnovica porasla za dva posto, a uz navodni najnoviji dodatak od 2,5 posto, plaće u prosvjeti bi već početkom 2020. godine u prosjeku mogle porasti za oko 4,5 posto ili nešto više od 300 kuna. Naravno, to su zasad hipotetski izračuni jer apsolutno nitko ne želi ni neslužbeno, a kamoli službeno potvrditi koliko je ta informacija točna. Prema saznanjima Nedjeljnog, u Vladi očekuju kako bi se štrajk mogao završiti već u srijedu.

Redizajn uredbe

- Svi žele da pregovori uspiju. Nitko ne želi reći nešto pogrešno - uvjerava izvor blizak jednom ministarstvu. Podsjetimo također da je zadnja službena Vladina ponuda prosvjetarima, osim rasta osnovice kao svim ostalim javnim službenicima od 6,12 posto od iduće godine, bila uvođenje dodatka od 2 posto nakon 30. lipnja iduće godine ako u međuvremenu ne dođe do “redizajna” Uredbe o koeficijentima u javnim službama. Vlada u svakom slučaju neće odustati od korekcije Uredbe, ali zasad nemamo informacije hoće li prosvjetari u varijanti da im se od 1. siječnja iduće godine uvede dodatak od 2,5 posto, a ako se na vrijeme ne završi korekcija Uredbe, uz sve dobiti i dodatak od 2 posto od 1. srpnja iduće godine.

Da će Uredba o koeficijentima biti revidirana, potvrdio je u subotu premijer Andrej Plenković te dodao da je za to potrebno vrijeme. - Reviziju će odraditi vanjski stručnjaci kako se ne bi dogodilo da nakon prosvjetara prosvjeduju neki drugi zaposlenici u državnim i javnim službama zbog nepravednih koeficijenata. Shvaćamo da se naši učitelji i nastavnici kroz kumulirani period vremena osjećaju u nepravednom položaju u odnosu na neke druge profesije temeljem koeficijenata.

No, to nije predmet pregovora između Vlade i sindikata - rekao je premijer Plenković, koji je jedini u subotu potvrdio da je Vlada sindikatima “ponudila takvo rješenje da bi škole trebale početi raditi idući tjedan” te da se ne dopusti “da učitelji i nastavnici budu instrument političkog obračuna s Vladom onih koji imaju druge ambicije”. U petak je novu Vladinu ponudu najavila i ministrica Blaženka Divjak, ali nije govorila o njezinu sadržaju. Podsjetimo, prije nego što su u Banske dvore ušli sindikalni predstavnici, na istom se mjestu održao sastanak kojemu su prisustvovali premijer Plenković, ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, ministar financija Zdravko Marić, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović i posebni premijerov savjetnik za obrazovnu reformu Radovan Fuchs.

Analize ministarstva

- Pripremili smo određene analize koje su nam omogućile da vidimo koja su alternativna rješenja. Najvažnije je da se razgovara na temelju argumenata i da se otvori razgovor sa sindikatima. Radi se na tome da se dođe do nove ponude, zato su i analize Ministarstva znanosti i obrazovanja vezane za plaće bile važne - ustvrdila je Divjak ozarena lica i optimističnih stajališta nakon tog sastanka.

Međutim, sastanak sindikata obrazovanja i tima koji je predvodio predstojnik premijerova ureda Frka Petešić, a koji je potom uslijedio, barem na temelju informacija koje su dolazile do medija, nije dao naslutiti ide li se prema približavanju stajališta dviju strana. - Svatko se drži svoga. Teoretizira se - mogli su čuti novinari dok je četverosatni sastanak trajao. Na koncu, sažetak je sljedeći: sindikati školstva i Vladina strana tvrde da se približavaju rješenju, a ono bi moglo ugledati svjetlo dana idući tjedan, kada se očekuje novi sastanak. Kakvo god to rješenje bilo, o njemu će se, kao i o Vladinoj prijašnjoj ponudi, izjašnjavati 68.000 zaposlenika u osnovnim i srednjim školama koji se u visokim postocima odazivaju štrajku.

Štrajk se nastavlja i idući tjedan, od ponedjeljka ulazi u 31. dan, što znači da je svaka škola bez nastave ukupno 11 dana, a očekivanja su, dakle, da bi idući tjedan mogao i završiti. Čelnici sindikata školstva koji bi o tome mogli nešto određenije reći, kao što smo naveli, ne javljaju se na telefone. U ponedjeljak će se zasigurno održati i najavljeni prosvjed prosvjetara na zagrebačkom Trgu bana Jelačića “Hrvatska mora bolje” u 12.05 sati, na kojem se očekuje najmanje 200 autobusa učitelja iz cijele zemlje, ali očekuju se i predstavnici drugih sindikata, roditelji, građani. Prosvjetarski bunt, kako su već mnogi ocijenili, prerastao je u pokret.