60% učenika pod teškim je stresom, zato škole zahtjeve trebaju svesti na razumnu mjeru

Ne osjećam se smireno. Nemam snage za svakodnevne obaveze, ne mogu se usredotočiti na učenje, odgovorilo je gotovo 60% učenika zagrebačkih srednjih škola u istraživanju koje je neposredno nakon potresa provela Zrinka Ristić Dedić, znanstvenica s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ).

Najteže je maturantima, oni pokazuju najviše razine stresa: emocionalno najteže doživljavaju radikalne promjene u načinu života, ali pokazuju i najvišu razinu stresnih reakcija vezanih uz zahtjeve škole.

Prilagodba

Oni su i u emocionalno najopterećeniji jer ih posebno pogađa neizvjesnost u vezi s tim kako će završiti srednjoškolsko obrazovanje i što će biti s maturom, objašnjava psihologinja Zrinka Ristić Dedić, apelirajući na škole i one koji odlučuju o maturi da o tome vode računa.

Trebali bismo napraviti sve da im završetak škole i prijelaz u visoko obrazovanje bude olakšan, ističe znanstvenica. I uvažiti činjenicu da ova godina ni po čemu nije bila normalna pa se i ne može očekivati ista razina obrazovnih postignuća kao ranije.

Pilot-istraživanjem obuhvaćene su tri zagrebačke srednje škole kako bi se utvrdilo kakve su potrebe učenika i iskustva s online nastavom. Sudjelovalo je 1175 učenika: na pitanja je online odgovorilo 76% učenika XVIII. gimnazije, V. gimnazije i Upravne škole Zagreb. Istraživanje je provedeno od 26. do 30. ožujka, a rezultati su objavljeni na web-stranici IDIZ-a.

Ristić Dedić objašnjava da je brzim prijedlogom provedbe istraživanja neposredno nakon njihova zatvaranja željela pomoći školama i nastavnicima u oblikovanju online nastave i prilagodbi potrebama učenika.

Kako tumači to da tako visok postotak od 58% učenika kaže da se na njih ne odnosi tvrdnja “Mogu se usredotočiti na učenje i rad za školu”, a samo 46% potpisuje iskaz “Imam snage za svakodnevne obaveze”?

Velik pritisak

Velika je to promjena, objašnjava psihologinja Ristić Dedić: u jednom tjednu im se život sasvim promijenio, nestala je svakodnevna rutina odlaska u školu i učenja, bavljenja aktivnostima, druženja s prijateljima, a i potres u Zagrebu je mnoge uznemirio.

Oko 40% djece osjeća da nemaju snage za svakodnevne aktivnosti: to je dosta velik postotak, ističe i apelira da je potrebno obratiti pažnju na psihičko zdravlje i jačanje otpornosti na stres mladih, a ne se praviti kao da se ništa nije dogodilo. Potrebno je da se učenici stabiliziraju i vrate osjećaj sigurnosti. “Normalno je da im treba vrijeme za prilagodbu. Nisu mogli odmah prionuti 100% na učenje. I za odrasle je sve ovo velik pritisak, a posebno za djecu i mlade”, tumači.

U ove tri škole nastavnici su dobro procijenili zahtjev trenutka, pa je istraživanje pokazalo da učenicima glavni izvor stresa nije škola, nego radikalna promjena životnih okolnosti koja ih je zatvorila doma. “Budući da se radi o tinejdžerima, najviše stresa im stvara to što se ne mogu uživo družiti s prijateljima”, ističe autorica istraživanja.

Je li visoka razina stresa koju pokazuju učenici normalna reakcija na nenormalno stanje? Jest, kaže dr. Ristić Dedić. “Ali ne smije biti zanemarena. Mi, kao zajednica, škola i obitelj, trebamo poraditi na tome da se i djeca i odrasli osjećaju bolje, ponovno nađu svoj fokus i produktivno žive i rade”.

Mnogi su prosvjedovali zbog prevelike opterećenosti učenika i roditelja online školom, posebno za niže razrede osnovne škole, pa je ministrica Blaženka Divjak u pismu svim ravnateljima škola pozvala na tjedan ponavljanja i planiranja. Školske zahtjeve je potrebno svesti na razumnu mjeru jer je ovo za učenike nova situacija, ističe psihologinja. Iako stalno vise na mobitelu, srednjoškolci nisu svladali vještine samostalnog učenja u online okruženju, bez podrške nastavnika.

Manje otporni

Par tjedana poslije rezultati novog istraživanja vjerojatno bi pokazali niže razine strese. Problem je što na izvanredne okolnosti ne reagiraju svi ljudi jednako, neki su osjetljiviji i manje otporni na stres, ističe znanstvenica.

Puno toga, školski uspjeh, pa i psihičko zdravlje srednjoškolaca, posebno maturanata, ovisi o tome koliko će sve ovo trajati, kaže Ristić Dedić. Ako se stanje neizvjesnosti oko završetka škole i mature previše produlji, to će dati novi zamah ionako pretjeranoj količini stresa, upozorava.