Čak je pet kolegija na Pravu koje prođe samo 27 do 37% studenata

Podaci friško izvučeni iz sustava Studomat koje su Jutarnjem listu proslijedili studenti zagrebačkog Pravnog fakulteta djeluju alarmantno: 16 posto studenata u ovoj je akademskoj godini uspjelo proći ispit Rimsko privatno pravo. Drugi kritičan ispit jest Hrvatska pravna povijest u europskom kontekstu koji je prema podacima Studomata prošlo samo 18 posto studenata, a slijede Međunarodno pravo (24 posto), Građansko pravo II (27 posto) i Kazneno pravo (28 posto).

Pravni fakultet u Zagrebu, generacijama poznat kao jedan od najtežih u državi, ove akademske godine na integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju prava ima oko 4100 studenata.

U upravi Pravnoga fakulteta objašnjavaju da se podaci sa Studomata odnose na kratko razdoblje (dva ispitna roka), da je to premali uzorak studenata, kao i to da sustav studente koji ne odjave ispit broji kao negativno ocijenjene. Stoga u Upravi nude podatke o prolaznosti studenata u kalendarskoj 2018., na uzorku od približno tisuću studenata.

Loša slika

Ni ti podaci, međutim, ne daju sjajnu sliku. U 2018. kolegij Hrvatska pravna povijest u europskom kontekstu položilo je 27 posto studenata, Građansko pravo II 33 posto, Građansko pravo I 34 posto, a ispite iz Međunarodnog prava i Rimskog privatnog prava uspjelo je položiti 35, odnosno 36 posto studenata.

Za usporedbu, bolja je situacija na Pravnom fakultetu u Rijeci, gdje je prema podacima dekanice Vesne Crnić-Grotić na svim predmetima integriranog studija prava i upravnog studija prolaznost studenata u ovoj akademskoj godini viša od 50 posto.

- Treba uzeti u obzir da su za iste predmete predviđeni i ispitni rokovi u rujnu, što znači da će i ovako zadovoljavajuća prolaznost na kraju akademske godine biti veća - kaže dekanica. Objašnjava da je prolaznost po semestrima uvijek niža na prvim godinama studija, a najviša na posljednjoj studijskoj godini.

Provjera prolaznosti studenta na ispitima iz kolegija Rimsko privatno pravo i Međunarodno pravo, zbog usporedbe s istim kolegijima na zagrebačkom pravu, pokazuje da je u Rijeci prolaznost i na tim ispitima natpolovična. Dekanica objašnjava da na Fakultetu redovito poduzimaju mjere za poboljšanje učinkovitosti studiranja, odnosno mjere za unapređenje prolaznosti studenata.

- Naravno da nisam zadovoljan prolaznošću i naravno da bih bio sretniji da je prolaznost stopostotna - kaže dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Igor Gliha. Na upit kako tumači pokazatelje o prolaznosti iz Rijeke, odgovara: - Možda smo zahtjevniji fakultet. Siguran sam da je na raznim veleučilištima postotak uspješnosti gotovo sto posto, no možda se zahtijeva manje znanja.

Podatke o prolaznosti analizirao je i prodekan za nastavu zagrebačkog prava Marko Jurić, uz napomenu da na službene postotke o prolaznosti znatno utječe i činjenica da sustav Studomat svim studentima koji su prijavili ispit, ali mu nisu pristupili, automatski dodjeljuje ocjenu nedovoljan.

Novi sustav

Na pitanje što uprava Fakulteta poduzima da bi se poboljšala prolaznost studenata na ispitima, prodekan odgovara da su u ovoj akademskoj godini promijenili sustav izvođenja nastave na prvoj godini studija prava, što je prema prvim podacima iz ankete i statistici o prolaznosti nakon prvog semestra pokazalo pozitivne učinke.

Predstojnik Katedre za Rimsko pravo Marko Petrak, ujedno nositelj ispita Rimsko privatno pravo, objašnjava da su do ove godine uveli koncentriranu, odnosno modularnu nastavu, kod koje će se studenti intenzivno posvećivati samo jednom predmetu u određenom dijelu akademske godine, potom drugom, trećem...

- Nadam se da će budući rezultati premašivati sadašnje postotke prolaznosti, kaže Petrak, uz napomenu da je taj sustav zasad uveden na prvoj godini studija, na kojoj je i njegov predmet Rimsko privatno pravo, a postupno bi se trebao uvoditi i na više godine. Što se tiče prolaznosti na usmenom ispitu iz njegova kolegija, ona je, tvrdi, veća od 80 posto.

Bivši dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu, profesor Željko Potočnjak, optimističan je zbog uvedene promjene s modularnom nastavom. To je pokušaj, kaže, da se poveća prolaznost studenata na ispitima, odnosno da se koncentriraju na jedan predmet, a ne da uče paralelno po nekoliko. Najgore rješenje, smatra, bilo bi snižavanje kriterija prolaznosti. Potočnjak problem među ostalim vidi u pripremljenosti mladih za studij, odnosno činjenici da ih srednje škole nedovoljno osposobljavaju za studiranje, nakon čega su prepušteni samostalnom svladavanju studijskih obaveza.

Slaba priprema

- Postoji više realnih ograničenja, među kojima je problem i to što znatan dio naših studenata paralelno radi, dakle nemaju dobre socijalne uvjete za studiranje. Ako mi studentica koja treći put izlazi na ispit objasni da radi kao konobarica po 12 sati na dan, jasno mi je da ne može ovladati sadržajem. To su realnosti s kojima se susrećemo, pri čemu ne bježim od tog da je dio odgovornosti i na nama - kaže Potočnjak. Pod tim misli na potrebu prilagođavanja sadržaja, atraktivnosti nastave, promjenu tradicionalnog odnosa između profesora i studenata, kao i stvaranje prikladnijih uvjeta za studiranje budućih pravnika.