DEVET ZAMJERKI AKADEMIKA NA NASTAVU HRVATSKOG PREMA NOVOM KURIKULUMU Ministrica tvrdi da je ocjena pozitivna, ali u recenziji se navodi niz kritika

Dogmatski pristup, nesuvislosti, nedosljednosti, obilje fraza, nejasnoća, brojna ponavljanja po načelu “copy-paste”, zamoran didaktički metajezik, pa i znanstveno neutemeljeni pojmovi - opisi su kojima su se u mahovima koristili akademici i pridruženi suradnici HAZU-a, pišući recenziju nacionalnog kurikuluma za hrvatski jezik.

Nakon što je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak odlučila predati na recenziju u HAZU jedan od u javnosti najkritiziranijih kurikuluma rađenih pod vodstvom Borisa Jokića, jučer su u Ministarstvu objavili da je recenzija pozitivna. U priopćenju su naveli izjavu ministrice koja poziva sve političke stranke da se ugledaju na pozitivan primjer suradnje Ministarstva i HAZU-a.

Traže dopunu

Međutim, u recenziji koju Ministarstvo obrazovanja nije javno objavilo, vidljivo je da akademici i njihovi suradnici imaju šire zamjerke na kurikulum iz hrvatskog, zbog čega nabrajaju nužne promjene kurikuluma da bi mu uopće dali pozitivnu ocjenu.

U poglavlju 8 recenzije, koja je došla do Jutarnjeg lista, skupina iz HAZU-a navodi: “Da bi se ova recenzija mogla smatrati pozitivnom, autori kurikula moraju ga ispraviti i dopuniti na slijedeći način (...)”. Na stranici i pol nabrajaju što autori kurikuluma moraju ispraviti i dopuniti da bi recenzija dobila zeleno svjetlo.

Osim što navode da autori obavezno moraju dodati u kurikulum popis pojmova i kategorija gramatike hrvatskog jezika, dodaju da treba odrediti omjer koliko će sati biti posvećeno jeziku, koliko književnosti, a koliko komunikacijskim kompetencijama i medijskoj kulturi. Nisu izostavili niti po njima nužan prelazak s termina “kurikulum” na “kurikul”, kao niti uvrštavanje u obveznu lektiru Kranjčevića, Ujevića, Nazora, Andrića (koji su sada u izbornoj lektiri).

Nadalje, traže uvrštavanje barem jednog, kažu, modernog romana – “Kiklopa” Ranka Marinkovića ili “Mirisi, zlato i tamjan” Slobodana Novaka. Traže i da učenici gimnazija umjesto osam, moraju pročitati deset književnih djela. Zadnji zahtjev koji akademici i suradnici daju jest - uvrstiti u izbornu literaturu djela suvremenih ruskih pisaca koja postoje u hrvatskom prijevodu, pa navode: Brodski, Pelevin, Lj. Ulickaja.

Ishodi ili sadržaj

Glavna zamjerka kurikulumu iz hrvatskog, koju apostrofiraju na početku i kraju recenzije, jest svođenje kurikuluma na tablice s ishodima učenja (umjesto sadržaj znanja), što je ujedno glavno obilježje kurikularne reforme i orijentacija pohvaljena od strane međunarodnih recenzenata. U HAZU takav pristup nazivaju dogmatskim i upozoravaju da “ako se već inzistira na svođenju kurikula na propisane tablice s ishodima učenja, onda treba barem paziti da takav dogmatski pristup napravi što manje štete u hrvatskom obrazovnom sustavu”.

Recenzija, koju u ime Povjerenstva potpisuje akademik August Kovačec, završava rečenicom: “I sami autori kurikula za hrvatski jezik trudili su se, koliko su u zadanom okviru mogli, da sastave prihvatljiv dokument, koji se, ako se ne želi sve raditi iz početka, može prihvatiti nakon izmjena koje se traže u točki 8”.

Navode također da su neki ishodi iz hrvatskog neprimjereni dobi učenika. Posve je neprimjereno (po njima) da učenici trećega razreda osnovne škole trebaju pisati tekstove prilagođene za objavu u elektroničkim medijima ili kraće novinske tekstove. Kao podlogu za tvrdnju da u tekstu kurikuluma ima i znanstveno neutemeljenih pojmova spominju jednu formulaciju: društveno-kulturna svijest. A da im je lektira i dalje trn u oku, vidljivo je iz rečenice: “Prisutna je tendencija smanjivanja kanonskih naslova u obveznom dijelu, a time i nedopustiv prezir prema tradiciji i nespornim vrijednostima (...)”.

Koristeći se skalom ocjena od 1 do 4, sam kurikulum su po poglavljima ocijenili dvjema dvojkama (donekle primjereni) i četiri trojke (uglavnom primjereni), na temelju čega je ministrica došla do zaključka da je prosječna ocjena kurikuluma 3.

Pitanje materijala

Treba reći da u recenziji ima i pohvalnih dijelova, poput one da kurikulum razvija komunikacijske kompetencije. Nisu im se dopali pojmovi poput vrednovanje za učenje/vrednovanje naučenog – takve trivijalnosti, pišu, treba izbjegavati. U recenziji stoji i jedna podebljana rečenica, a ona glasi: “Postavlja se pitanje, tko će, kada i kako napisati udžbenike i ostale nastavne materijale”.

Iz Ministarstva službeno poručuju da će u roku od dva tjedna dokument doraditi sukladno određenim prijedlozima HAZU-a, a neslužbeno da neće dirati ishode obrazovanja. Navode da postoji sloga oko toga da hrvatski jezik zaslužuje veću satnicu u sklopu nastave, “na što će Ministarstvo znanosti i obrazovanja posebno obratiti pozornost u bližoj budućnosti”. Akademici, naime, misle da satnicu hrvatskog treba povećati barem za sat tjedno u višim razredima osnovne i u srednjoj školi.