PODACI EUROSTATA

GRAD REKORDER U IZDVAJANJU ZA OBRAZOVANJE Velika Gorica u 2015. godini na obrazovanje potrošila čak 40 posto proračuna

Gradolnačelnik Velike Gorice Dražen Barišić
 Goran Mehkek / HANZA MEDIA

Grad Velika Gorica za obrazovanje je izdvojio 39,58 posto proračuna, čime je višestruko nadmašio državno izdvajanje od 10,10 posto, ali i EU prosjek od 10,30 posto

Gradonačelnik.hr analizirao je podatke Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna u 2015. godini te istražio koji su hrvatski gradovi najviše izdvojili za obrazovanje - vrtiće, osnovne i srednje škole, te visoku naobrazbu, odnosno financiranje udžbenika, stipendija i prijevoza svojim učenicima i studentima.

Po ovim podacima, najviše gradova – njih 60, izdvojilo je za obrazovanje između 10 i 20 posto godišnjeg proračuna. Ispod deset posto izdvojila su 43 grada, dok su 23 grada izdvojila između 20 i 30 posto. Više od 30 posto izdvojila su, pak, samo dva grada – Vrbovec (30,78 posto) i Velika Gorica, koja je uvjerljivi rekorder po izdvajanju za obrazovanje u 2015. godini, sa čak 39,58 posto proračuna.

Inače, na razini države u 2015. godini za obrazovanje je, po podacima EUROSTAT-a, izdvojeno 10,10 posto ukupnog proračuna, što je otprilike na razini EU prosjeka od 10,30 posto.

Barišić: Učenici na prvom mjestu

Gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić ističe kako je najznačajnija investicija u koju je Grad uložio 2015. godine, kada je obrazovanje u pitanju, dovršetak izgradnje novog objekta škole i školske sportske dvorane u Novom Čiču. Time se omogućila kvalitetnija organizacija odvijanja nastavnog procesa u OŠ Vukovina, a koja je, do izgradnje škole u Novom Čiču imala razredne odjele s velikim brojem učenika i šest pripadajućih područnih škola, što je znatno otežavalo svakodnevnu organizaciju rada i školski prijevoz učenika, kaže Barišić.

Osim dodatnih ulaganja u objekte osnovnih škola, poput sanacije parketa, stolarije, krovišta, te izradu ekoloških pročistača, Grad Velika Gorica dodijelio je 50 stipendija za učenike i studente, u iznosu od 500 i tisuću kuna mjesečno. 'Stipendije dijelimo kao nagradu za trud i postignute vrhunske rezultate, te poticaj da se i dalje trude i svojim primjerom budu uzor mladima koji su u počecima svog obrazovanja. Od 50 stipendista, njih 30 je stipendirano prema uspjehu, a poticaj za dalje, kroz stipendiju, omogućeno je i za 20 učenika i studenata koji su se javili prema socijalnom statusu', kaže gradonačelnik.

Nadalje, kroz projekt 'Svako dijete ima pravo na obrazovanje', Grad je omogućio da 67 učenika s teškoćama u razvoju dobije pomoćnika u nastavi, što, kažu, puno znači samom učeniku i roditeljima učenika s teškoćama u razvoju, jer su djeca uključena u redoviti nastavni proces i pokazuju bolje školske rezultate, kao i lijep osjećaj prihvaćanja među svojim vršnjacima. Ujedno se razvija empatija kod ostalih učenika te ih se uči prihvaćanju i načinu kako pristupiti i pomoći osobi s teškoćama u razvoju, navodi Barišić.

Ostala ulaganja u obrazovanje odnose se na financiranje školskog prijevoza učenika, te na subvenciju prijevoza za srednjoškolce i studente, čime Grad želi pomoći i financijski olakšati roditeljima i njihovoj djeci u procesu obrazovanja. Isto tako, velikogoričkim učenicima osnovnih škola Grad Velika Gorica sufinancirao je nabavu školskih udžbenika te time pomogao obiteljima s troje ili više školske djece, odnosno učenicima čiji su roditelji bili nezaposleni.

'Ostalim raznim financiranjima i sufinanciranjima, kao što su škola plivanja, realizacija škole u prirodi, natjecanja u znanju i športu, prehrana učenika te ostalim programima šireg područja školstva, Grad pomaže i indirektno sudjeluje u odgoju i obrazovanju svakog velikogoričkog učenika, stavljajući učenika kao pojedinca na prvo mjesto, osluškujući njegove osnovne svakodnevne potrebe te financijski osiguravajući sredstva kao pomoć roditeljima, a učenicima kao financijsku podršku u razvijanju njihovih novih sposobnosti, znanja i vještina', ističe gradonačelnik Barišić.

Krulčić: Obrazovanje kao jedno od temeljnih strateških usmjerenja

Iza Velike Gorice i Vrbovca, treći grad s najvećim izdvajanjem za obrazovanje u 2015. je Grad Pazin, koji je za tu stavku izdvojio 29,78 posto svog proračuna.

Iz Ureda gradonačelnika Renata Krulčića navode kako je za odgoj i obrazovanje u 2015. godini izdvojeno 14 milijuna kuna, od čega 7,47 milijuna za redovne djelatnosti Dječjeg vrtića Olga Ban Pazin koji pohađa gotovo 500 djece te zapošljava gotovo 100 radnika. Za Osnovnu školu Vladimira Nazora Pazin izdvojeno je 5.73 milijuna kuna, za opće poslove škole i aktivnosti iznad standarda (produženi boravak, učenici s teškoćama u razvoju i drugo) , od čega se najveći dio odnosi na prijevoz učenika (2.97 milijuna kuna).

Preko 440 tisuća kuna izdvojeno je za stipendije učenicima i studentima, a 267 tisuća za Dječje odmaralište Špadići, u kojem tijekom ljeta u prosjeku boravi oko 150 učenika. Uz različite potpore programima učenika i mladih, te programa za djecu, u Gradu veliku pažnju posvećuju obrazovnim djelatnicima, pa svake godine prigodom Svjetskog dana učitelja dodjeljuju nagrade i priznanja djelatnicima koji se više od deset godina bave odgojem i obrazovanjem.

Grad Pazin financira i kupnju udžbenika učenicima prvih razreda osnovne škole, a posebnim kategorijama (socijalno ugroženim, djeci branitelja, djeci u udomiteljskim obiteljima i sl.), sufinanciraju 50 posto cijene udžbenika do završetka srednjoškolskog obrazovanja.

'Kumulativni i sinergijski efekt svih provedenih aktivnosti zasigurno doprinosi znatno višoj kvaliteti života građana Pazina čemu u prilog govore činjenice da su u programe dječjeg vrtića i jaslica upisana sva djeca koja s područja Grada Pazina koja ostvaruju dobne uvjete, da velika većina djece pohađa nastavu u jednoj smjeni te da se obje srednje škole koje djeluju u Pazinu u redovnim godišnjim istraživanjima nalaze među desetak najkvalitetnijih. Grad Pazin kroz povijest je figurirao kao jedan od lokalnih obrazovnih centara te nastoji i dalje poduzimati aktivnosti na unaprjeđenju svog obrazovnog sustava, što između ostalog predstavlja jedno od temeljnih strateških usmjerenja Grada Pazina. Vrlo kvalitetan obrazovni sustav, sigurnost građana, dostupnost svih komunalnih i drugih usluga te izrazito niska stopa nezaposlenosti neki su od glavnih razloga zbog kojih je Grad Pazin grad u kojem je ugodno živjeti', ističe gradonačelnik Renato Krulčić.

Burić: Cilj – osnivanje samostalnog Sveučilišta

Nakon Pazina, po izdvajanju za obrazovanje u 2015. ističu se Kaštela (29,04 posto), Dugo Selo (27,45 posto), Pregrada (25,44 posto) i Šibenik (25 posto), Grad Zagreb je na osmom mjestu (23,96 posto), a u top deset su još Koprivnica (23,65 posto) i Sveti Ivan Zelina (22,69 posto).

Iz Ureda gradonačelnika Šibenika Željka Burića navode da je Grad tijekom 2015. godine, od ukupno 44,17 milijuna kuna uloženih u obrazovanje, najviše izdvojio za potrebe predškolskog obrazovanja i visoke naobrazbe. U 2015. godini u Šibeniku je, naime, otvoren novi dječji vrtić Smilje koji pohađa 60-ak djece. Iste godine s radom je započeo prvi sveučilišni studij - Dislocirani preddiplomski studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, u kojega je grad uložio 10 milijuna kuna.

'Interes studenata za šibenskim studijem je u porastu što dokazuje popunjenost upisnih kvoti u akademskoj godini 2016./2017. Cijeli koncept studija od početka je rađen u suradnji s gospodarstvenicima koji će zajedno s akademskom zajednicom iznjedriti profil ljudi potreban tržištu. Šibenik ima strategiju grada koji ide k zelenim industrijama, što se vidi na poduzetničkoj zoni Podi, razvoju vjetroelektrana, plus niza projekata, poput projekta Intermodal koji podrazumijeva gradski promet naslonjen na obnovljive izvore energije. Ovaj studij zapravo je začetak želje Grada Šibenika da formiramo samostalno Sveučilište, a paralelno, uz obrazovni dio, na korak smo ka realizaciji je projekta Studentskog kampusa s 340 mjesta koji će ponuditi adekvatan smještaj studentima u Šibeniku. Visoko obrazovanje držimo ključnim faktorom daljnjeg razvoja Šibenika te je Grad Šibenik, na primjeru pokretanja Studija energetske učinkovitosti, pokazao kako lokalna samouprava kvalitetno može sudjelovati u formiranju jednog vrijednog visokoobrazovnog studija', ističu iz Grada. (gradonačelnik.hr)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 20:33