MINISTARICA DIVJAK PROGOVORILA O JAKIM PRITISCIMA KOJIMA JE BILA IZLOŽENA, OTKRILA I TKO IH JE VRŠIO Željeli su novac namijenjen školama...'

Matematičarka Blaženka Divjak u političkim je cipelama ravno šest mjeseci. O tomu kako se snalazi u odnosima toplo-hladno kad je riječ o reformi, odnosima s premijerom, rektorom, pritiscima lobija - o kojima prvi put otvoreno progovara; ultradesnicom, ali i SDP-om koji ju je prestao štedjeti, razgovarali smo s ministricom znanosti i obrazovanja dan nakon imenovanja novog povjerenstva najvišega ranga u području obrazovanja i znanosti.

U Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, koje vodi Andrej Plenković, ušetala je osoba od ministričina nepovjerenja Jasminka Buljan Culej, bivša savjetnica bivšeg HDZ-ova ministra Pave Barišića.

Kada ste doznali za taj premijerov izbor?

- Doznala sam za odabir gospođe Culej dan-dva prije imenovanja. To što se sada dogodilo rezultat je koalicijskog dogovora. HNS je dao svoja četiri predstavnika u Povjerenstvo, HDZ svoja četiri. Sve osobe koje smo mi predložili premijer je prihvatio.

A je li premijer vas pitao prihvaćate li njegov izbor ljudi?

- Gledajte, ja mogu misliti da je to neobičan izbor, to je moje pravo. Isto tako je moje pravo da imam očekivanja da će gospođa Culej, kao i ostali imenovani članovi Povjerenstva, preuzeti odgovornost.

Vaša analiza pokazala je niz nepravilnosti u izboru J. Buljan Culej za šeficu Ekspertne radne skupine. Ne samo da nije smijenjena, nego je premijerovim izborom napredovala do višeg tijela. Zašto na to pristajete?

- To je izbor premijera, odnosno u ovome slučaju HDZ-a, i svatko o tome može imati svoje mišljenje. Apeliram da razgraničimo uloge. Povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije praktički je savjetodavno i koordinacijsko tijelo, čija je najeksponiranija uloga raspisivanje natječaja i izbor Ekspertne radne skupine. Sada je važno da sve bude transparentno i da se ne ide s pozicije ideologije, nego struke.

Koja je vaša ideologija? Predstavili ste se kao liberalna osoba, je li vas netko gurnuo prema desnici?

- Sebe bih karakterizirala kao osobu centra, osobu iz akademske zajednice koja je sklona pozicioniranju na način da uzimam u obzir argumente na temelju kojih donosim odluke. To znači, saslušaš ljevicu i desnicu, ali držiš pravac temeljen na razumnim argumentima, socijalnoj osjetljivosti i poticanju izvrsnosti. To znači otvorenost i toleranciju i to je za mene liberalno. Primjerice, Istanbulska konvencija za mene nije sporna i mislim da je treba ratificirati po uzoru na gotovo sve europske zemlje.

Koji su razumni argumenti bili za vaš sastanak s Generalskim zborom, koji je igrom slučaja koji dan poslije postao organizatorom zagrebačke komemoracije osuđenom ratnom zločincu?

- Razgovaram s različitim dionicima svih ideoloških boja i tu doista ne vidim problem. U Generalskom zboru sam bila zato jer ih je zanimalo što mi u Ministarstvu radimo. Nije bilo nikakvih neugodnosti, zapravo smo više razgovarali o reformi strukovnog obrazovanja nego ideološkim sporovima. Istaknula sam da je Domovinski rat bio podloga za stvaranje hrvatske države kao što to piše i u Ustavu i da je to ono što će biti sadržaj školske povijesti.

Tko je predložio spornu izmjenu Zakona o odgoju i obrazovanju po kojoj roditelji imaju pravo birati obrazovne sadržaje za svoje dijete - vi ili Hrast?

- Predložilo ju je povjerenstvo za izmjene zakona. Mislim da taj članak nije baš jasno napisan i treba ga razjasniti. Riječ je o tome da roditelj ne može birati sadržaje obaveznih predmeta, govorimo isključivo o njegovoj odluci o izbornim sadržajima i izvannastavnim aktivnostima.

Kako će to izgledati u praksi? Nova podjela djece, kao na vjeronauku?

- Ma, naravno, da neće biti podjele kad na obveznim predmetima moraju sudjelovati svi učenici. Izborne predmete ionako sami biraju, a pitanje je da li svi moraju sudjelovati u izvannastavnim sadržajima, poput, primjerice, savjetovanja sa školskim liječnikom. Roditelj može birati želi li sam savjetovati svoje dijete ili će to prepustiti liječniku. Važno je razjasniti te stvari u kaosu poluinformacija.

To je rješenje izazvalo niz negativnih reakcija, uključujući pravobraniteljice, pedagoge i psihologe. Opire mu se i Boris Jokić. Ne slažete se ovaj put s njim?

- Moram priznati da nisam detaljno čitala to što je Boris Jokić napisao, ali za njegove strahove nema podloge. Postoje različita razmišljanja o ovoj temi i taj ćemo članak definitivno doraditi da bude jasniji. Roditelj neće moći doći u školu i reći - moje dijete neće učiti evoluciju. To bi bila vrhunska glupost i to je nemoguće. No može reći na ovaj izborni predmet ide, na ovaj ne. Moje dijete će sudjelovati u ovoj izvannastavnoj aktivnosti, a na ovoj neće. Ta sloboda izbora ulazi u zakon, jer to je i naša praksa.

Kako biste matematički podijelili, u kojem omjeru je kurikularna reforma HDZ-ova, HNS-ova, Hrastova?

- Sve pripreme koje idu za eksperimentalno uvođenje provode se u Ministarstvu i nadležnim agencijama. Naravno da ću izvijestiti Povjerentvo, Vladu, Sabor i javnost dokle smo došli i kako napredujemo.

Malo toga se trenutno zna o kurikularnoj reformi, osim dojma da se oko nje neprestano vodi igra toplo-hladno. Ima li ikakvih konkretnih novosti?

- Završili smo sve kurikularne dokumente, u njih ugradili elemente iz javne rasprave i poslali ih na međunarodnu recenziju. Završetak međunarodnih recenzija očekujemo nakon Nove godine, a paralelno smo napisali projekt eksperimentalnog provođenja reforme i predali ga za povlačenje 150 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda. Time ćemo dobiti sredstva za edukaciju nastavnika, opremanje škola i pripremu materijala za učenike i nastavnike. Projekt za povlačenje tih sredstava do dolaska mog tima nije postojao.

Kada će stići novci?

- Na proljeće. Tražili smo i potporu Europske komisije za provedbu reforme u eksperimentalnoj fazi i dobili 3,7 milijuna kuna, kroz koje ćemo u Hrvatsku dovesti europske eksperte različitih država kao pomoć u edukaciji naših budućih edukatora nastavnika za sve predmete koji ulaze u eksperimentalnu primjenu u idućoj školskoj godini.

Nemamo li svoje stručnjake za edukaciju?

- Naravno da će i ljudi koji su pisali kurikularne dokumente iz stručnih radnih skupina biti edukatori kao i savjetnici iz agencija i profesori s fakulteta. Imat ćemo i sustav praćenja, kao i savjetnike za pomoć nastavnicima u školama. Priredit ćemo radne materijale za učenike i priručnike za nastavnike. Ovaj tjedan krećemo s webinarima za edukaciju nastavnika. Prvi bi trebao biti u četvrtak i osobno ću ga voditi jer je vezan uz obrazovanje temeljeno na ishodima učenja, u čemu imam zbilja dosta iskustva i što je nova paradigma gdje se naglasak stavlja na ono što je učenik u stanju napraviti, a ne na bubanje činjenica. Još veći naglasak stavit ćemo na edukaciju i o ostalim nastavnim procesima poput vrednovanja. Nastavnici će trebati primijeniti druge načine vrednovanja, odnosno ocjenjivanja učenika koji više neće dobivati ocjenu samo za naučeno gradivo već i za, primjerice, to kako se snalaze u rješavanju problema ili timskom radu. Naravno, postoje nastavnici koji takve metode poučavanja i vrednovanja već i sada uspješno primjenjuju.

Treba reći i da poziv školama koje se žele uključiti u eksperimentalnu reformu ide krajem siječnja.

Puno se ovih dana govori o reformi strukovnog obrazovanja. Taman ste rekli da ne očekujete otpor ozbiljnih političkih stranaka oko izmjena zakona o strukovnom, a onda ga je u Saboru napao SDP.

- Istina, nisam očekivala napade jer je strukovno obrazovanje i u praksi i u Strategiji obrazovanja, nažalost, marginalizirano. Sigurno ne namjerno, ali dogodilo se da u Strategiji nema gotovo ništa o strukovnom obrazovanju. Možda je to malo iritiralo SDP jer se naglasak stavlja na nešto što je u Strategiji ostalo po strani, a potpuno nepotrebno. Danas kad govorimo koliko radne snage gospodarstvo treba, dobra je prilika da se s reformom strukovnog ide naprijed. Moram reći da su u pripremi ovoga zakona bili ogromni pritisci iz različitih interesnih skupina koje su zamišljale drukčije korištenje novca europskih fondova. Naravno, ne za opremanje i podizanje kapaciteta srednjih škola. To je nešto što nisam očekivala, ali ne povlačim se lako pod pritiscima.

Možete li biti jasniji: koji lobiji i što su konkretno htjeli s novcem za škole?

- U zakon je stavljeno da centri kompetentnosti trebaju biti ravnomjerno raspoređeni po Hrvatskoj i biti smješteni u strukovne škole. Onda se pojavila ideja da se osnuju posebne ustanove za centre kompetentnosti, pa bismo po toj varijanti u prvome valu trebali dobiti 21 novog direktora, pa svaki od njih svoju tajnicu, valjda i spremačicu. To su bili gospodarski lobiji. Druga varijanta pritiska je bila da se taj novac dodijeli direktno gospodarskim subjektima. Nisam htjela na to pristati. Govorimo o milijardu kuna koje ne možemo trošiti nikako drukčije nego za strukovne škole. Pritisci su za mene bili neočekivani i dosta jaki. Treba znati da u strukovne škole nije bilo ulaganja desetljećima, a ovo su prvi ozbiljni novci dosad u sustavu.

Je li točno da vas je za ministricu HNS-u predložio Boris Jokić?

- Nemam pojma tko me se prvi sjetio, ali predložio me je HNS.

Očekujete li i vi tužbu rektora Damira Borasa? Koliko su njegovi postupci štetni za Sveučilište i sustav visokog obrazovanja općenito?

- Ne očekujem (smijeh). Šalu na stranu, situacija s tužbom je vrlo neugodna, neprimjerena i definitivno nije dobra za ugled našeg najvećeg sveučilišta. Važno je da sa studentima vodimo dijalog, a ne da komuniciramo preko sudova. Aktivniju ulogu u tome treba preuzeti i Senat Sveučilišta.