NAJESEN BI REFORMA OBRAZOVANJA TREBALA KRENUTI U SVIM ŠKOLAMA, ALI... Došlo je do velikog sukoba oko povijesti, ovaj put ne zbog ustaša i partizana

Prema najavama ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, na jesen u sve škole ulazi frontalna primjena 35 novih kurikularnih dokumenata. Dok s velikom većinom kurikuluma stručne radne skupine nisu imale problema i obavile su zadatak njihove dorade, s kurikulumom povijesti nastala je ozbiljna dubioza. Umjesto da nova radna skupina doradi dokument predstavljen prvi put prije tri godine, ona je - tvrde upućeni - u desetak dana napisala novi kurikulum.

Umjesto kurikuluma koji je 2016. prošao stručnu i javnu raspravu, kao i recenziju Bavarske i HAZU-a te ga je nova radna skupina u kratkom roku trebala doraditi, dio članova te skupine napisao je drugi dokument koji se, kažu naši sugovornici, sadržajno i koncepcijski u potpunosti razlikuje od prvoga.

80 stranica

- Imamo ozbiljnih problema s kurikulumom povijesti. Pa ne možemo valjda doći do zaključka da imamo dvije povijesti? Ovoga puta, problem nije u ustašama i partizanima, nego u konceptima i rezultat je teško prognozirati - kaže nam član Ekspertne radne skupine koji je želio ostati anoniman, a problematičnim smatra pojavu drugoga kurikuluma. - Znači li to da ponovno ulazimo u nove rasprave oko povijesti i nova stručna i javna savjetovanja, nove recenzije, nova vaganja? - pita.

Novi prijedlog ovih se dana pojavio na stolu koordinatora ERS-a, premijerova savjetnika Radovana Fuchsa. Napisan je na 80-ak stranica i, po tvrdnjama upućenih, učenicima donosi bitno širi opseg sadržaja u odnosu na prethodni prijedlog. A ako je to tako, kažu autori inicijalnog kurikuluma, onda taj novi dokument odudara od osnovnog postulata kurikularne reforme - rasterećenja učenika od potrebe bubanja gradiva.

- Prema informacijama koje imam, inicijalni prijedlog kurikuluma je doživio temeljitu preradu i zapravo je riječ o novom dokumentu. Taj je kurikulum pretrpan sadržajima i, koliko znam, u prijedlogu su do te mjere definirane nastavne jedinice da od reforme predmeta povijesti neće biti ništa. Zbog toga će se nastava povijesti ponovno nužno svesti na bubanje činjenica umjesto na razumijevanje gradiva, komentira Neven Budak, član bivše stručne radne skupine za povijest.

I Snježana Koren, voditeljica bivše skupine za povijest, čula je da postoji paralelni dokument koji fundamentalno mijenja postojeći prijedlog, no nije joj jasno tko bi se od članova radne skupine upuštao u takvu avanturu.

- Njihov je zadatak bio doraditi kurikulum prema očitovanjima s javnog savjetovanja, a ta su očitovanja u velikoj većini pozitivna. Zato ne razumijem na čemu bi se mogla temeljiti takva radikalna izmjena i smatram da bi je članovi radne skupine morali jako dobro obrazložiti i s proceduralnog i sa stručnog stajališta - kaže Koren.

Optimizam

Na pitanje zašto novi dokument, a ne dorada postojećeg, koordinatorica radne skupine Marijana Marinović, odgovara: - Radna skupina cijeni i uvažava sve što su radili prethodnici i očekujemo zajedničku plodnu suradnju sa svima. Moramo biti afirmativni i optimistični. Još radimo na dokumentu, nismo završili s poslom i ne, nikako se ne radi o novome dokumentu, već dorađenome.

Na upozorenje da autori prethodnog kurikuluma govore suprotno, Marinović ponavlja da je uvaženo sve što je prethodna radna skupina napravila.

- Osnovna manjkavost tog kurikuluma bila je što nije imao određen sadržaj. Prema jedinstvenoj metodologiji Ekspertne skupine mi smo trebali ugraditi sadržaje. Nekima se oni čine kao nešto posve novo, ali nije. Nismo mi umanjili niti poništili rad prethodne skupine. Sve je unutra, no nekome tko se u to ne razumije može izgledati kao novi dokument, a zapravo je prestrukturiran. Mislim da je riječ o nerazumijevanju - kaže M. Marinović i dodaje kako je jezgra i obavezan dio dorađenog kurikuluma nacionalna povijest u europskom kontekstu i svjetskoj perspektivi, za koju se nada da će je učiti svi učenici u Hrvatskoj.

- Ništa mi ne zaustavljamo i ne forsiramo, u konačnici, prihvatit ćemo odluku koju donesu ERS i ministrica obrazovanja - zaključuje Marinović.

S idejom dva kurikuluma povijesti nije zadovoljna ministrica obrazovanja, koja je, kažu upućeni, na koalicijskom sastanku prošloga tjedna, kojem je prisustvovao i premijer, dala do znanja da neće staviti svoj potpis na novi dokument, nego da očekuje doradu dokumenta.

- Istina je da još razgovaramo i nadam se da ćemo naći rješenje i doći do konsenzusa za dobar i kvalitetan kurikulum povijesti - kratko komentira koordinator ERS-a Radovan Fuchs.

Zbog novog sukoba unutar struke u političkim krugovima spominju i opciju da kurikulum povijesti bude jedini koji u rujnu neće ući u škole, već će se raditi po starom programu. Konačna odluka trebala bi biti donesena nakon novog kruga pregovora.