PRAVA I LAŽNA ANTROPOLOGIJA

'NE POSTOJI IDEALNI TIP OBITELJI' Znanstvenici iz Hrvatske i svijeta reagirali na 'ideološku' poruku biskupa

Sanja Potkonjak
 Ranko Šuvar / HANZA MEDIA

Na zadnju poruku hrvatskih biskupa reagiralo je jučer otvorenim pismom više od 40 antropologa i etnologa iz Hrvatske i inozemstva. Znanstvenici sa sveučilišta i instituta iz Zagreba, Rijeke i Zadra, a sudeći po potpisima i iz Italije, Njemačke, Latvije, Irske, Bukurešta, Sudana i drugih država, apeliraju na biskupe da ubuduće preciznije koriste pojam antropologija kako ne bi zbunjivali javnost.

- Ovakvim olakim korištenjem znanstvenog pojma stječe se dojam kako se HBK u svojim argumentacijama oslanja na znanstveno utemeljena istraživanja obitelji u socijalnoj i kulturnoj antropologiji te etnologiji, što sudeći prema navedenoj formulaciji nikako nije slučaj - upozoravaju znanstvenici biskupe.

Problematični dio

U pismu se referiraju na izjavu HBK od 7. prosinca, u kojoj pod poglavljem o Istanbulskoj konvenciji stoji: “(...) ne bi se smjelo dogoditi, da se pod krinkom zabrinutosti da nekomu ne bi bila nanesena nepravda, otvori prostor za promicanje ideologije koja ima nakanu promijeniti same antropološke temelje poimanja obitelji”.

Pojam “antropološkog temelja poimanja obitelji” zasmetao je znanstvenicima koji kažu da se ovakvim izjavama unosi zabuna u javnosti jer se tvrdi da postoje antropološki temelji poimanja obitelji te da oni čvrsto definiraju jedan tip obitelji kao neku vrstu idealnog i jedinog mogućeg tipa društvene organizacije. “Antropologija je, međutim, utemeljena na empirijskim i komparativnim izučavanjima različitih društava na svijetu te podvrgava kritici i sam pojam obitelji koji smatra često nedostatnim za opisivanje društvenih odnosa koje su stvorile raznolike kulture”, poučavaju znanstvenici u svom pismu biskupe, uz napomenu da “nikakvo promicanje ideologije ili svjetonazora ne može ugroziti temeljno poimanje obitelji u antropologiji koja je isključivo znanost zainteresirana za raznolikost, a ne za utemeljenje naputka kako bi neka društva trebala živjeti”. Sanja Potkonjak, pročelnica Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju filozofskog fakulteta u Zagrebu, potpisala je pismo kao zabrinuta docentica jer se njezinoj “znanstvenoj disciplini na neki način pokušava diktirati kako da misli”.

- Mi smo disciplina koja pokušava društvo učiniti boljim na način da se poštuju kulturne različitosti. Za nas ne vrijede definicije koje su jednoznačne i zauvijek, a u tome smislu poneke izjave HBK ne samo da zadiru u ono što je logika naše discipline, nego pod imenom naše discipline nastoje opravdati stav jedne vjerske zajednice. Nama je u interesu razumijevanje različitosti. Kao znanstvenica, ne mogu prihvatiti ovu vrstu diktata - kaže Sanja Potkonjak. U pismu antropologa i etnologa također stoji da se u dijelu izjave HBK, koju mediji nisu prenijeli, ipak precizira kako se “u ovome pozivu pojam antropologija odnosi na kršćansku antropologiju koja doista ima temeljna i neupitna poimanja čovjeka i obitelji, ali oni nisu posljedica znanstvenog istraživanja kulture, već se radi o razumijevanju čovjeka na temelju božanske objave”. Zbog tog znanstvenici mole HBK da ubuduće precizno definira na koju antropologiju misli.

- Naravno da postoji kršćanska antropologija, no ona je nešto drugo od opće antropologije koja je naša disciplina - komentira S. Potkonjak.

Bez reakcije

Kako doznajemo, jedan od inicijatora pisma biskupima je Tomislav Pletenac, izvanredni profesor Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, prema čijim riječima ovo nije prvi put da biskupi koriste pojam antropologije bez jasne kvalifikacije.

- U nadbiskupovoj božićnoj poruci 2012. spomenuta je istinska antropologija. Mi ne znamo što je istinska antropologija, jednako kao što ne znamo niti što je lažna antropologija. Pismo smo inicirali jer nas muči javna upotreba antropologije - kaže Pletenac.

Što u HBK kažu na otvoreno pismo, jučer nismo uspjeli doznati. Prema riječima Zvonimira Ancića, glasnogovornika HBK, otvoreno pismo nisu vidjeli. Zbog zauzetosti s profesorskim obvezama, nedostupan za razgovor bio je biskupski vikar za pastoral grada Osijeka, Vladimir Dugalić, koji je prisustvovao nedavnoj konferenciji vezanoj uz izjavu biskupa. Na upit jesu li pismo uputili HBK, inicijatori kažu da nisu bili u prilici jer na službenim stranicama HBK nije naveden e-mail.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. prosinac 2024 09:16