NEJEDNAKOST NA POGON MINISTARSTVA BRANITELJA Omanja skupina u obrazovnom sustavu ostvaruje beneficiju koju nema niti jedna druga, i tako već 10 godina

Omanja skupina u obrazovnom sustavu ostvaruje beneficiju koju nema niti jedna druga: pokrivaju im se troškovi pripremnih tečajeva za upis na fakultete.

Ministarstvo hrvatskih branitelja i ove je godine objavilo javni poziv kojim braniteljima, ratnim vojnim invalidima te djeci poginulih, zatočenih ili nestalih branitelja Domovinskog rata dijeli do 2000 kuna po glavi za uplaćene tečajeve pripreme polaganja državne mature, kao i tečajeve za polaganje razredbenog ispita za upis na visoka učilišta u 2017./18. godini.

Imovinski cenzus

Osim dokaza o statusu i ostatku popratne dokumentacije, kandidati koji se javljaju na poziv Ministarstva branitelja trebaju dostaviti dokaz o podmirenju troškova pripremnog tečaja - original račun i preslik ugovora. Dakle, upisali su i platili tečaj kod određene pravne osobe, sačuvali račun i čekaju povrat novca.

Javni poziv dijeli skupinu na one koji mogu ostvariti pravo na povrat novca za uplaćene tečajeve, bez obzira na mjesečna primanja (djeca smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih branitelja) i one (HRVI i hrvatski branitelji; djeca HRVI i djeca dragovoljaca) koji pravo ostvaruju ako u prethodnoj kalendarskoj godini mjesečno ne prelaze iznos od 1995,60 kuna po članu kućanstva.

Natječaj je raspisan na temelju odluke ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, koji na upit Jutarnjeg lista odgovara da je riječ o poticajnoj mjeri za nastavak školovanja na visokim učilištima koja se provodi od 2007. godine, odnosno 2009. za pripremne tečajeve za državnu maturu.

Prema podacima Ministarstva branitelja, 2007. prijavilo se na njihov natječaj 239 kandidata, a pravo je ostvarilo njih 190, što je ujedno i najveći broj korisnika dosad. Nakon toga, prijavljuje se najviše 60-ak kandidata, lani, primjerice, tek 38.

- Jedan od vjerojatnih razloga za to je i, iz godine u godinu, sve veći broj srednjih škola koje organiziraju besplatne pripreme za polaganje državne mature. No, radi veće konkurentnosti, i nadalje određeni broj kandidata odabire druge organizatore pripremnih tečajeva - obrazlaže ministar. U ovoj akademskoj godini pravo je ostvarilo 35 kandidata, a ukupan iznos povrata je 56 tisuća kuna. U 2017. za istu svrhu imaju osigurano 60 tisuća kuna.

Sugovornicima iz sustava obrazovanja odluka o sufinanciranju tečajeva (mahom privatnih) za pripremu mature problematična je iz barem tri razloga: Ministarstvo branitelja ovime ili priznaje da nema povjerenje u hrvatski obrazovni sustav, pa “svojoj” skupini sufinancira instrukcije/tečajeve, ili smatraju da natječajne kategorije nisu bile u stanju savladati srednjoškolsko gradivo redovitim putem. Drugi je problem da u obrazovni sustav, deklarativno osjetljiv na različitost i zakonski zaštićen kao sustav jednakih ulaznih šansi, isto državno tijelo unosi nejednakost favorizacijom određene skupine. Pritom je (treće) službeni stav Ministarstva obrazovanja i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (krovna institucija za državnu maturu, NCVVO) opozitan odluci Ministarstva branitelja, pa iz ustiju ravnateljice NCVVO-a Maje Jukić glasi: “Naš obrazovni sustav učenike priprema dovoljno dobro za državnu maturu. Matura nije natjecanje, već ispit provjere temeljnih znanja za koji nisu potrebne privatne instrukcije niti pripreme”.

- Nije dobro da neki roditelji i institucije nemaju povjerenja u nastavnike, škole i hrvatski obrazovni sustav. Zašto je to tako, treba pitati njih. Zalažemo se za jednako obrazovanje za sve, ali, nažalost, događaju se intervencije izvan sustava koje to remete, komentira M. Jukić.

Profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu i kreator Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Neven Budak smatra da su tečajevi za polaganje mature namijenjeni onima koji nisu bili u stanju savladati srednjoškolsko gradivo redovitim putem. Stoga mu nije jasno kako bilo koje ministarstvo može izdvajati javna sredstva za uplatu tečajeva u pravilu privatnim institucijama koje održavaju pripremne tečajeve.

- Postoji li na razini Vlade svijest o tome da državna matura ispituje znanja i vještine stečene tijekom 12 godina obrazovanja, a ne na nekim kratkim pripremnim tečajevima - pita Budak. Zašto, nastavlja, takvu pomoć ne mogu dobiti i ostali socijalno deprivirani hrvatski učenici ili i ostale osobe s invaliditetom, recimo od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku? Postoji li na razini Vlade suglasje o tome da su svi građani ravnopravni i da svi moraju imati jednak pristup kvalitetnom obrazovanju, kako je to predviđeno Strategijom?

Sustav ne funkcionira

Prema mišljenju Thomasa Farnella, stručnjaka za obrazovnu politiku, ovo sigurno nije sustavno rješenje. Sustavna rješenja, napominje, zacrtana su u Strategiji i poglavlju o socijalnoj dimenziji visokog obrazovanja. Tako se radi obrazovna politika, a ne da svako ministarstvo ima svoju ideju ili rješenje kako riješiti problem na parcijalan način.

- Ministarstvo branitelja uvijek je imalo posebne vrste potpora za tu skupinu jer je ona definirana kao skupina koja ima svoje specifičnosti i više je potrebita od nekih drugih. Bilo bi mnogo bolje kada bi i druge skupine, koje su također u kategoriji potrebitih, dobivale iste mogućnosti.

Ne mislim da je krivnja na Ministarstvu branitelja, nego na sustavu u kojemu ne postoji koordinacija između ministarstava, koja bi se trebala zalagati za osmišljavanje društveno pravednog sustava, u koji bi bila uključena i djeca branitelja - kaže Farnell, prema čijem je mišljenju, ovo jedan od primjera na kojemu je očito da sustav u cjelini ne funkcionira ako neke skupine dobivaju beneficije, a neke ne.

U Ministarstvu branitelja objašnjavaju da se ova odluka temelji na obvezi koju je nekadašnje Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti preuzelo potpisujući u ožujku 2007. Sporazum o poticajnim mjerama za upis u ustanove visokog obrazovanja s tadašnjim ministarstvom znanosti i Rektorskim zborom. Pritom podsjećaju na okolnosti. Godinu ranije (2006.) Ustavni je sud (na prijedlog više predlagatelja, među ostalim, Nezavisnog sindikata znanosti, Sveučilišta u Zagrebu, HHO-a) ukinuo povlasticu izravnog upisa u srednje škole i na fakultete djeci hrvatskih branitelja.

Povlastica je uvedena 2005. kroz odredbu Zakona o pravima hrvatskih branitelja, a njome su djeca poginulih, zatočenih ili nestalih branitelja, ratnih vojnih invalida i dragovoljaca imala pravo na izravan upis pod uvjetom da su prešla bodovni prag, odnosno položila razredbeni ispit. Osporavatelji te odredbe smatrali su da je ona neustavna jer je suprotna načelu jednakosti i vladavine prava, jednake dostupnosti srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju te autonomiji sveučilišta. Prema ocjeni ustavnih sudaca, zakonodavac zato nije imao pravo dati prednost pri upisu djeci branitelja.

Ubrzo nakon ukidanja prava izravnoga upisa, u ožujku 2007., sklopljen je sporazum prema kojemu hrvatski branitelji, ratni vojni invalidi, djeca smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih branitelja te djeca stopostotnih ratnih invalida, dobivaju isto pravo upisa, pod istim uvjetima (razredbeni prag), ali izvan odobrene upisne kvote. Od 2009., potvrđuju u Ministarstvu branitelja, osim sufinanciranja troškova jednog pripremnog tečaja za polaganje razredbenih ispita, kao poticajna mjera uvedeno je i sufinanciranje priprema za državnu maturu.

Svojevrsna simbolika

- Sama činjenica što zakon predviđa da djeca poginulih branitelja ako prijeđu bodovni prag imaju pravo na upis na visoka učilišta, prema mojem je mišljenju, nešto što je pošteno. Sve drugo ni na koji način ne može se uvesti pod nekakvu zajedničku platformu brige o svoj djeci i jednakim pravima, smatra Renato Matić, sociolog i hrvatski branitelj. Prema njegovom mišljenju, pokušaj da se napravi neka vrsta selekcije i da pritom neki imaju prednost s obzirom na obiteljski status, odnosno da djeca branitelja imaju određene posebne pogodnosti (osim ako nisu djeca poginulih ili nestalih, što je, prema mojem mišljenju, moralno i društveno opravdano) onemogućavanje je djeci da shvate vlastite potencijale, vlastitu kreativnost i razviju samopoštovanje.

- Ako se dobiva nešto što zapravo nisam sam zaslužio, a imam sve pretpostavke za to, za to nema opravdanja. Prije svega govorim o pravu djece da budu ravnopravni, da razvijaju svoje potencijale, da im se sve omogući, ali ništa ne daruje - kaže sociolog. Uz napomenu da nije do kraja upućen, zaključuje da mu primjer javnoga poziva Ministarstva branitelja kojime se dodjeljuju sredstva za pripreme za maturu djeluju kao poticaj ili motivacija ljudima da daju glasove.

Njegov prezimenjak, bivši ministar Fred Matić prvi put čuje da Ministarstvo branitelja sufinancira tečajeve priprema za upis na visoka učilišta.

- Mi smo se kroz braniteljski fond orijentirali na stipendije koje nisu velike. To je svojevrsna simbolika, no time, mi preživjeli branitelji, potpomažemo obitelji onih stradalih. Ne javi se tu puno djece, kaže Matić, prema čijoj će procijeni ovakve mjere za braniteljske obitelji trajati sigurno još neko vrijeme, unatoč tome što su od završetka rata prošle 22 godine. - Potrajat će to, zato i treba postojati fond, smatra bivši ministar.