KRIZA U VISOKOM OBRAZOVANJU

PRIČA O HRVATSKIM STUDIJIMA: RUŠE IH ISTI ONI KOJI SU IH STVARALI Ključ u bravu Hrvatskih studija mogli bi staviti njegovi prvi čelnici

Četvrt stoljeća od osnivanja ključ u bravu Hrvatskih studija mogli bi staviti Ante Čović i Pavo Barišić, prvi čelnici tog nikad ostvarenog “hrvatskog fakulteta”
 Srđan Vrančić / CROPIX

U tjednu za nama medijski su ponovno eksponirani u kontekstu studentske blokade nastave i najavljenog štrajka profesora. Povod je odluka Rektorata i Senata o nultoj upisnoj kvoti za preddiplomski studij filozofije.

Buna dijela studenata i profesora Hrvatskih studija započela je nakon što je Senat prema prijedlogu Rektorskog kolegija odbacio odluku najvišeg stručnog tijela Hrvatskih studija s predviđenih 15 upisnih mjesta. Pobunjeni studenti i profesori potez smatraju kršenjem autonomije sastavnice i početkom ukidanja ne samo tog studija, nego novog pokušaja gašenja Hrvatskih studija.

Priča o visokoškolskoj instituciji koja krajem godine puni 25 godina postojanja nije ni jednostavna ni kratka. Osnovani su po zamisli Franje Tuđmana u zimu 1992., isprva samo kao dvosemestralni sveučilišni komparativni studij hrvatske filozofije i društva. Predsjednik je imao žarku želju uspostaviti “pravi, hrvatski fakultet”, ne bi li s jedne strane neutralizirao moć “marksističkog” Filozofskog (posebno dijela njegovih profesora).

Tuđmanova poluga

- S druge strane, želio je mladim naraštajima hrvatske dijaspore nakon povratka u osamostaljenu državu omogućiti učenje hrvatske prošlosti. Hrvatski studiji bili su poluga za diskreditaciju Filozofskog fakulteta, na kojemu je prva polovina devedesetih bila krajnje mračno vrijeme, obilježeno zaoštrenim odnosima - sjeća se Nadežda Čačinovič, filozofkinja zaposlena 1976. na Filozofskom fakultetu, na kojemu i danas predaje.

Tuđman je bio, tvrde kroničari toga doba, čvrst u svojoj zamisli o snažnom nacionalnom fakultetu za koji, kako to već biva, nisu osigurani dovoljno kvalitetni predavački resursi. Posljedice umjetne tvorevine, kakva su definitivno bili Hrvatski studiji (prva prava zapošljavanja počela su tek pet godina od osnutka, problemi s prostorom trajali su godinama), doveli su do toga da su Hrvatski studiji dugo slovili kao desničarsko utočište. Za Hrvatske studije - instituciju s neznatnim znanstvenim impaktom, programima koje su dobrim dijelom upisivali studenti nakon neuspjeha na Političkim znanostima ili Filozofskom - jedan od sveučilišnih kronologa danas kaže da vrijedi poslovica: “Što se grbavo rodi, vrijeme ne ispravi”.

Iz današnjeg pogleda najupečatljiviji dio priče o Hrvatskim studijima ipak je onaj o utjecaju pojedinaca i politike na rad visokoškolske institucije bez statusa fakulteta (vlastitog OIB-a, žiroračuna, ovisne o Rektoratu). Priče koju pobunjena strana sažima u oblik - kako su inicijatori stvaranja Hrvatskih studija postali naši egzekutori.

Prvi voditelj Hrvatskih studija bio je današnji prorektor Sveučilišta u Zagrebu Ante Čović, kojega je rektor Damir Boras u veljači 2016. postavio u Odbor koji odlučuje o sudbini Hrvatskih studija. Prvi zamjenik voditelja Hrvatskih studija bio je danas aktualni ministar znanosti Pavo Barišić.

Osovina Ćović-Jeren

Čovića i Barišića smijenio je sredinom devedesetih, zajedno s cijelim tadašnjim kolegijem u kojemu je sjedio i akademik Mislav Ježić, tadašnji rektor Sveučilišta Marijan Šunjić. Taj je dio povijesti završio na Upravnom sudu, kojem su Čović i Barišić podnijeli tužbu protiv Sveučilišta na čelu sa Šunjićem. Riječ je o prvom u nizu sukoba oko Hrvatskih studija. Drugi je vezan uz priču o pokušaju gašenja kvota na tri studijska programa - povijesti, novinarstvu i psihologiji 2000. godine.

- Poništavanje upisa u tri studija pokrenuo je tada Ante Čović preko rektora Branka Jerena. Tome sam se usprotivio, vodeći se pitanjem kako će se osjećati studenti upisani na studije za koje Sveučilište kaže da ne trebaju postojati.

Kraljević izgubio

To mi se činilo čistom svinjarijom - kaže tadašnji ministar znanosti Hrvoje Kraljević. Vjesnik je u to vrijeme pisao o lakrdiji na Sveučilištu, jer su zbog sukoba na relaciji Jeren - Kraljević u listu objavljena dva upisna natječaja za tu akademsku godinu. Situacija je bila krajnje zbunjujuća: u prvome je natječaju Ministarstvo znanosti dalo povijesti, novinarstvu i psihologiji upisnu kvotu, a u drugome, objavljenom dan kasnije, Sveučilište ih nije ni spomenulo. Studenti su ipak upisani u kvotu “na teret Ministarstva”, 2001. je nastavljen sukob Kraljevića i Jerena s dvama različitim natječajima, da bi na koncu završio na Ustavnome sudu. Ministar je izgubio spor zbog narušavanja sveučilišne autonomije, ali, kako kaže danas, Hrvatski studiji tada su privremeno spašeni.

Uslijedilo je kraće vrijeme mira i pokušaja zaokreta institucije u razvojnom smjeru. Promjene su započele 2005. izradom bolonjskih programa i nastavljene 2007. kada je uprava Hrvatskih studija na čelu s prof. Zvonimirom Čuljkom počela uvoditi red, donijela pravilnike, akte i strategiju razvoja te tako pripremila teren za reakreditaciju. Nešto kasnije, 2011. na HS s Filozofskog fakulteta prelazi profesor filozofije s doktoratom s Oxforda Pavel Gregorić, danas u grupi profesora (Bracanović, Janović...) koja ima prošlost sukoba s Antom Čovićem i Pavom Barišićem - kojega su zajedno s Davorom Pećnjakom s Instituta za filozofiju prijavili zbog plagiranja.

- Činjenica, Hrvatski studiji su ustanova suspektne prošlosti koja je u velikoj mjeri bila akademsko odlagalište. Uprava na čelu s prof. Josipom Talangom kojoj sam pripadao postavila je naglasak na internacionalizaciju i kvalitetu HS-a, što je u reakreditaciji bilo i honorirano. Htjeli smo izgraditi modernu sastavnicu koja uvodi nove standarde - objašnjava Gregurić novije razdoblje Hrvatskih studija.

Međutim, dio kolega nije odobravao taj smjer i zastupao je stajalište da Hrvatski studiji moraju biti vjerni svojoj prvobitnoj misiji i imenu koje je baštinjeno.

Blokada kroatologa

- To samo po sebi nije loša koncepcija. Međutim, ako uvažimo realitet ove institucije, koliko god je čudnovato i kaotično nastajala, ona danas ima neke dobre programe i nastavnike, zašto onda ne pokušati od toga nešto napraviti? Većina ljudi bila je za to da postanemo fakultet za interdisciplinarne i hrvatske studije. No uz pomoć rektora Borasa, a na valu političkog desničarenja, ljudi koji zastupaju kroatološku koncepciju došli su na čelo ustanove čistim nasiljem, što su studenti prepoznali i sada reagiraju - tvrdi Gregorić.

Jedan od povoda sukobu dviju koncepcija budućnosti Hrvatskih studija bio je novi eksperimentalni preddiplomski studij općega društveno-humanističkog smjera, s puno izbornosti i mogućnosti da se studenti tek na trećoj godini opredjeljuju za buduću specijalizaciju na diplomskoj razini, po uzoru na američke “liberal arts” programe. To bi bio prvi takav studij kod nas - objašnjava Gregorić.

Bila je riječ, priznaje, o ambicioznom projektu, ali nečemu što nije ugrožavalo nikoga, dapače pretpostavljalo je da postojeći programi bar neko vrijeme idu dalje. No, kroatolozi su u tome prepoznali opasnost.

- Tri dana nakon što smo izglasali da idemo u razradu tog programa, uz suzdržanost kroatologa, iz Rektorata je stigla zabrana zapošljavanja, kao i obustava uvođenja novih studijskih programa. Potom je uslijedila promjena statusa iz centra u odjel, izbacivanje 22 ljudi iz privremenog znanstveno-nastavnog vijeća i uvođenje nulte kvote za studij filozofije. Na takvim osnovama ne mogu se graditi dobre akademske ustanove - napominje Gregorić.

No, zanimljivo je da je dio aktivnih profesora s idejom osamostaljenja Hrvatskih studija 2012. razmatrao mogućnosti izlaska institucije iz Sveučilišta, što se pokazalo nerealnim. Naime, za odluku o izdvajanju HS-a sa Sveučilišta potrebna je dvotrećinska većina Senata, što je bila gotovo nemoguća misija, jer se tadašnji rektor Aleksa Bjeliš čvrsto držao ideje cjelovitosti Sveučilišta. Sada, očito, imaju još manje šanse za realizaciju te ideje.

- Kada bi u ovome trenutku postojala politička volja za rješavanjem problema dezintegriranosti Sveučilišta u Zagrebu, to bi bilo najbolje učiniti osnivanjem još jednog sveučilišta u Zagrebu. Alternativnog sveučilišta, koje bi sa svojim postavkama internacionalizacije i modelom zapošljavanja kadra po međunarodnim kriterijima kvalitete vrlo brzo polučilo rezultate i prisililo postojeće Sveučilište na modernizaciju. Kada bi se išlo u taj projekt, garantiram da bi se više od polovice sadašnjeg Sveučilišta požurilo ući u novo. Nažalost, političke volje nema i neće je uskoro biti, jer političku volju u Hrvatskoj uvelike oblikuje Sveučilište u Zagrebu - smatra Pavel Gregorić.

Mornarovo rješenje

Objašnjenja rektora Borasa i prorektora Čovića o razlozima za nultu kvotu temelje se na reakreditacijskom pismu bivšeg ministra Vedrana Mornara s kraja 2014. Ministar je izdao pismo očekivanja kojim HS mora do prosinca 2017. riješiti probleme, prvenstveno statusa i paralelizama, inače neće dobiti dopusnicu za rad. Prema rektorovim riječima, HS ima svijetlu budućnost, brinuti se ne moraju ni profesori ni studenti; prvi neće ostati bez posla, drugi će nastaviti studirati... Svojom odlukom o nultoj kvoti Boras i Čović tvrde da rješavaju problem utrostručenja filozofije na Sveučilištu, s obzirom na to da isti studij provode Fakultet Družbe Isusove i Filozofski.

Profesorica Nadežda Čačinovič slaže se da je smiješno imati tri studija filozofije pod istom kapom, no primjećuje da se HS - do ponovne aktivacije prorektora Čovića - osamostalio i oslobodio političkog tutorstva. - Sadašnja grupacija na HS-u nije nečija i ne ispunjava planove, što očito smeta Čovićevu principu nametanja volje - komentira Čačinovič.

Intervenciju prorektora Čovića u Hrvatske studije dio profesora smatra sukobom interesa, s obzirom na sudske sporove koje je vodio protiv zaposlenika HS-a.

- To je pitanje koje treba razmotriti sveučilišni etički savjet ili nacionalni odbor za etiku. Na mjestu prorektora sigurno bih se isključila iz donošenja odluka o HS-u. Jer, kad se gledaju posljedice, čini se da baš ovo pokazuje da je bilo drugih namjera osim obavljanja prorektorske dužnosti - kaže Blaženka Divjak, bivša prorektorica Sveučilišta u mandatu Alekse Bjeliša. - Zašto se, recimo, svim trima studijima filozofije nisu proporcionalno smanjile kvote i onda razmotrile njihove transformacije - pita Divjak.

Da Hrvatske studije nije trebalo dirati, smatra hrvatski branitelji i sociolog s Hrvatskih studija Renato Matić.

- Nešto što je preživjelo u teškim okolnostima i počelo se samostalno razvijati, ostvarilo izvrsnost, trebalo je pustiti na miru. Učinili smo sve što treba, dobili smo sjajnu reakreditacijsku ocjenu i nema potrebe za institucionalnim rješenjima koja bi trebala predstavljati smokvin list - kaže Matić. Prema njegovu mišljenju, mogući je problem u tome što je HS ustanova koja s puno manje troškova od drugih i s puno manje ljudi radi sjajan posao.

Udarali i lijevi i desni

- To, kao što znamo, tradicionalno u nas ne prolazi. Je li u pitanju zavist, osveta, sve to može imati ulogu. A frazu o genetici “što se grbavo rodi, vrijeme ne ispravi” u našem slučaju treba promatrati u povijesno-političkom kontekstu. Naime, razvili smo se pod pritiscima, Hrvatske studije šuta se od početka, a sigurno je bilo i opravdanih prigovora, ali kasnije uglavnom bez opravdanja. Osamostalili smo se, no očito ne smiješ trošiti malo i pokazati da se uz štedljivost može biti izvrstan.

Jer tako upadaš u oči. U tom smislu, smetaš drugima. Gađali su nas i lijevi i desni, a da biste preživjeli u tim okolnostima morate biti bolji od onih koji vas gaze. O tome svjedočim od 2007. kada sam se zaposlio na HS-u - govori Matić, uz tvrdnju da na HS-u već dugo ne prevladava nikakva politička opredijeljenost. Ipak, javljaju se podmetanja i pritisci od kolega koji su, kaže Matić, čelne osobe Sveučilišta.

- Postavio bih im jednostavna pitanja - zašto ne pišete knjige u mirovini? Zašto mučite mlade, zašto se niste iživjeli kada je za to bilo vrijeme? Zašto preko leđa studenata vježbate moć i strogoću?

Sociolog je skeptičan i kad o HS-u, ali i znanosti i obrazovanju uopće, počnu raspravljati politički akteri: - Hvala im za svaku iskrenu i dobronamjernu podršku, ali političke igre, posebno predizborne, ostavite daleko od nas. Toliko nas je kolegica i kolega, različitih svjetonazora i političkih opredjeljenja, ali postali smo jedinstveni oko cjelovitosti i samostalnosti HS-a. I budite sigurni, nećemo popustiti - poručuje Matić.

Kratka povijest Hrvatskih studija
  • 16. studenoga 1992. osnovani Hrvatski studiji (HS)
  • 16. listopada 1997. Filozofski fakultet Družbe Isusove ulazi u dugoročnu suradnju na studijima filozofije i religijske kulture na HS
  • 1998./1999. odobrene kvote za upis prve generacije studenata psihologije
  • 2000./2001. Sveučilište ukida kvote za studije novinarstva, povijesti i psihologija; Ministarstvo znanosti upisuje studente
  • 17./18. ožujka 2014. reakreditacija Hrvatskih studija
  • 5. listopada 2016. Mario Grčević imenovan voditeljem HS mimo volje Znanstveno-nastavnog vijeća
  • 17. siječanj 2017. odluka Senata o preustroju sveučilišnog centra u odjel; prosvjed studenata pred Sveučilištem
  • 10. veljače pokrenut postupak na Ustavnom sudu protiv odluke Sveučilišta o promjeni statusa HS
  • 20. ožujka početak studentske blokade
  • 22. ožujka zeleno svjetlo Nezavisnog sindikata o ulasku u štrajk zaposlenika HS

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 23:39