SKROMAN BROJ OSNOVACA DANAS DOŠAO NA NASTAVU Sindikate mali broj učenika, njih oko tri do četiri posto, nije iznenadio: 'Roditelji izabrali manje zlo'

Skroman broj učenika odazvao se u ponedjeljak na nastavu u hrvatske osnovne škole, prvoga dana njihova ponovnog otvaranja u sklopu popuštanja mjera za suzbijanje širenja koronavirusa, što čelnici školskih sindikata smatraju očekivanim.

Predsjednik Školskog sindikata - Preporod Željko Stipić kazao je da je po ocjeni njihova sindikata u školu došlo oko tri do četiri posto učenika, odnosno između četiri i pet tisuća njih, što Stipića ne iznenađuje.

To se moglo očekivati na temelju anketa koje su pokazale da 95 posto roditelja neće poslati djecu u školu te mišljenja nekoliko županija iz sjeverne i sjeverozapadne Hrvatske i mišljenja učitelja i njihovih sindikata, kaže Stipić i dodaje da su roditelji birali između manjeg zla.

Prema podacima koje je Sindikat hrvatskih učitelja (SHU) dostavio medijima, postotak učenika dobiven na uzorku od 551 osnovne škole u Hrvatskoj iznosi 1,77 posto, odnosno ukupno 2772 učenika.

Ispod toga prosjeka je većina županija. Prema podacima SHU najmanje ih se odazvalo u Koprivničko-križevačkoj županiji, 4 učenika ili 0,1 posto, u Zagrebačkoj 15 ili 0,12 posto, Sisačko- moslavačkoj 11 ili 0,21 posto i Varaždinskoj 37 učenika ili 0,57 posto.

Također, u niže postotne skupine spadaju Krapinsko- zagorska županija s 35 učenika ili 0,74 posto, Virovitičko-podravska s 24 učenika ili 0,81 posto, Splitsko-dalmatinska, 159 učenika ili 0,89 posto, Brodsko-posavska s 53 učenika ili 0,98 posto, Karlovačka 48 učenika ili 1,21 posto, a slično je stanje i u Šibensko-kninskoj županiji gdje je u školu došlo 46 učenika ili 1,3 posto, Osječko-baranjskoj 148 ili 1,47 posto, u Vukovarsko-srijemskoj 84 ili 1,49 posto i u Požeško-slavonskoj, 44 ili 1,72 posto učenika.

Najviše ih je došlo u Zadarskoj, 262 učenika ili 3,9 posto, u Zagrebu 1084 ili 3,42 posto, u Ličko-senjskoj 50 ili 3,42 posto, Primorsko-goranskoj 315 ili 3,2 posto, Bjelovarsko-bilogorskoj 126 ili 3,06 posto, u Međimurskoj 121 ili 2,58 posto te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 106 učenika ili 2,15 posto.

Iz Istarske županije Sindikat nije imao podatke o prisutnosti učenika na nastavi u školama.

"Nastavno uz ovaj, očekivano nizak, postotak učenika te izjave predstavnika Ministarstva znanosti i obrazovanja da se vodi 'kampanja – nemojte slati djecu u školu', samo podsjećamo da su ti isti predstavnici MZO-a u svojim ranijim izjavama više puta naglasili kako roditelji, u Izjavi o dolasku učenika u škole, moraju potpisati da su pročitali upute HZJZ –a u kojima jasno stoji 'potičemo nastavak obrazovanja djece razredne nastave kod kuće, u svim situacijama kada je to moguće'", kaže se u komentaru koji je uz tablicu poslala glavna tajnica SHU Ana Tuškan.

Ranije navedeno jasno pokazuje da ministrica, osim što uspješno vodi kampanju prebacivanja odgovornosti, očito smatra da Upute HZJZ-a i svoje vlastite Preporuke u kojima je navedeno da se iste "ne mogu razmatrati odvojeno od uputa HZJZ", ne bi trebalo provoditi jer uvažavanje istih predstavlja "neodgovorno ponašanje", kaže Ana Tuškan te dodaje: "Sva daljnja objašnjenja smatramo suvišnima".

Željko Stipić kaže da će se kaos koji je nastao u nastavi najviše prelomiti preko leđa djece, ravnatelja i učitelja, koji su ove godine morali izvoditi više oblika nastave, pri čemu je ostalo niz nedorečenih radno-statusnih pitanje koje je sindikat proslijedio Ministarstvu.

On je zamjerio i HDZ-u kao najjačoj stranci da je ostala pasivna oko pitanja obrazovanja, te zaključio da je s navedenom organizacijom nastave "rizik veliki a učinak mali".

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja nisu se na upit osvrnuli na broj učenika koji su došli u školu, nego samo na odluku Gradskog ureda Zagreba da se ubuduće nastava odvija samo na daljinu, a da se u školama samo skrbi za djecu koja su došla u školu.

Gradski ured nema takve ovlasti tako da smatramo ovo potpuno neprihvatljivim. Odluka Vlade je jasna, učenici se vraćaju na nastavu, kažu u odgovoru MZO.

Stipić kaže da je odnos Zagreba i Ministarstva "posebna priča", jer, kako kaže, svatko zna da je komunikacija između njih svedena na najnužniju mjeru, te da osnivači imaju velike utjecaje na škole.