ZAKLJUČNA LISTA LEKTIRE Srednjoškolcima 'Lovac u žitu', prvašićima 'Pale sam na svijetu' i 'Grga Čvarak'

Po nalogu ministrice obrazovanja Blaženke Divjak, učitelji su sastavili izborni popis lektire. Ministarstvo je jučer objavilo rezultate ankete u kojoj su sudjelovala 8344 učitelja razredne nastave, nastavnika hrvatskoga jezika i školskih knjižničara. Preporučili su ukupno 730 lektirnih djela.

Šarolik popis, na kojem su i “Ježeva kućica” i “Anna Frank”, s preko 800 preporuka, a koji nudi autore (za srednjoškolce) od Orwella, Gogolja, Šenoe do Ive Brešana, Renata Baretića, Miljenka Jergovića, Kristiana Novaka, Ante Tomića, Zorana Ferića i Damira Karakaša, trebao bi služiti kao orijentir nastavnicima u odabiru izbornih djela.

Nakon što su iz novoga kurikuluma izbačena izborna djela, a ostavljena samo obvezna, ministarstvo je zbog pritiska javnosti pribjeglo rješenju anketiranja nastavnika i kreiranja neobvezujućeg popisa po njihovim željama. Novi popis će, prema riječima ministrice, “pomoći onima koji imaju nedoumica pri odabiru lektire, no nastavnici mogu birati i mimo toga popisa”.

Salingerovog “Lovca u žitu” nastavnici su proglasili djelom broj jedan i dali mu više od 530 preporuka za izbornu lektiru u srednjim školama. Na popisu za srednjoškolce su i “Anđeo u ofsajdu” i “Mišolovka Walta Disneya” (Ferić), “Hotel Zagorje” Ivane Simić Bodrožić plasiran je na visoku 11. poziciju sa 179 preporuka, Jergovićev “Sarajevski Malboro” je 21. (128 preporuka), a slijedi ga Novakova “Črna mati zemla”; tu su i “Čudo u Poskokovoj Dragi” i “Što je muškarac bez brkova” (Tomić) i “Nečastivi na Filozofskom” (Brešan).

- Na neki je način popis očekivan. Drago mi je što su neki suvremeni pisci zaslužili svoje mjesto na popisu, poput Brešana i Bodružić. Drago mi je i što su tu i ‘Štefica Cvek u raljama života’ i ‘Sluškinjina priča’. Svjetonazorski? Totalni mišung, no i to je očekivano. Što drugo očekivati od ovako širokog upitnika - komentira Zoran Ferić, predsjednik Hrvatskog društva pisaca i gimnazijski profesor. Očekuje probleme jer će neka djela s popisa biti izuzetno teško nabaviti. Zato ćemo se, kaže, u izbornoj lektiri orijentirati ne samo po onome što bismo željeli da učenici čitaju, nego po tome što se može nabaviti.

Iz ministarstva kažu da neće biti problema što se toga tiče. Tvrde da raspolažu s približno 50 milijuna kuna za obnovu školskih knjižnica.

Andrić i Hobit bez podrške

Zanimljivo je da na srednjoškolskom popisu djela poput “Vodič kroz galaksiju za autostopere”, “Buddha iz predgrađa”, “Zovem se Crvena”, pa i “Ocean more” i Carverova “Katedrala” imaju iznimno nizak broj odabira nastavnika, od 16 naniže, otprilike na razini Andrićeve “Na drini ćuprija”.

Šarolik je i popis za osnovce, pa podjednako glasova dobivaju “Mali ratni dnevnik” i “Sadako hoće živjeti” (više od 500 odabira svaki), “Kronike iz Narnije” i “Galeb Jonathan Livingston” (oko 480), Tolkienov “Hobit” (samo 49 glasova) i Gavranov “Zaboravljeni sin” te “Mi djeca s kolodvora Zoo” (tek 38) i “Velebitske vilin-staze”.

“Mali ratni dnevnik”, roman iz devedesetih protiv kojeg su se bunili i stručnjaci i roditelji zbog veličanja ustaštva, bio je u obveznoj lektiri, a sada je ušao na popis izbornih s 544 “glasova” učitelja, iako uopće nije bio u lektiri prema prijedlogu kurikuluma. Na objavljenom popisu omakle su se i aljkavosti. Primjerice, “Mali princ” je naveden kao izborno djelo za lektiru u 6., 7. i 8. razredu, ali i na popisu za srednju školu.

Bivši voditelj kurikularne reforme Boris Jokić zamjera, pak, što ni u jednom službenom dokumentu ne piše da će učenici uistinu čitati ponuđena djela.

Nema obaveze

- Anketa je isključivo informativnog karaktera, jer na temelju rezultata ministarstvo nije donijelo odluku o preporučenom popisu suvremenih hrvatskih i svjetskih književnih djela za cjelovito čitanje u školama. Da bude jasnije, ova anketa ne znači da će se hrvatski učenici susresti s ‘Ježevom kućicom’, likovima Kristiana Novaka, poezijom Pavleka Miškine ili Danijela Dragojevića, Annom Frank ili Smogovcima. Ova anketa ne znači ni da će školska knjižnica u Petrinji ili Županji imati dovoljno primjeraka ‘Goniča zmajeva’ ili ‘Sarajevskog Marlbora’.

Ova anketa neće dati pravnu sigurnost nastavnicima u nekim sredinama da čitaju s učenicima Zorana Ferića, Antu Tomića ili Harryja Pottera u situacijama kada okolina kaže da to nisu knjige koje se ‘čitaju u hrvatskim školama’. Ova je anketa poslužila isključivo ‘gašenju požara’ u situaciji kada je ministarstvo bilo suočeno s reakcijom stručne i šire javnosti na besmislene i štetne odluke koje je donijelo vezano uz književnost u školama - smatra Jokić i ističe: - Osim što pokazuju nedostatak hrabrosti i smislenog vođenja obrazovnih i kulturnih politika, ovakve odluke ne mogu sustavno poboljšati hrvatski sustav odgoja i obrazovanja, a još manje potaknuti strast za čitanjem kod mladih ljudi.

Prema Željku Stipiću, šefu Sindikata Preporod i profesoru hrvatskog, o ovom se neobvezujućem popisu postavlja pitanje smisla. - Zašto smo zapravo ispunjavali anketu i jesmo li ‘džaba krečili’? Mislim da je velika većina nastavnika sama u stanju odabrati izbornu lektiru, pa meni sada ovo izgleda bedasto. No, savršeno se uklapa u opće stanje, u kojem puno pričamo, pa se sporimo i na kraju ne napravimo ništa - kaže Stipić. On smatra da je status lektire u Hrvata ipak najbolje pozicionirao splitski gradonačelnik, koji je Marulićevu “Juditu” mrtav hladan proglasio - romanom.