NOVI PRIJEPORI

ZBOG POGREŠAKA I PLAGIJATA RADI SE 3. KURIKULUM POVIJESTI? 'Vjerojatno će nas opet prozvati pobunjenim ljevičarima s FFZG-a, ali ovo je katastrofa'

Ministrici Blaženki Divjak nije prihvatljiv prijedlog kurikuluma povijesti kakav je poslala radna skupina Radovana Fuchsa
Blaženka Divjak
 Bruno Konjević / Hanza Media

Ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak nije prihvatljiv prijedlog kurikuluma povijesti kakav joj je nedavno poslala Ekspertna radna skupine (ERS) kojom koordinira premijerov savjetnik Radovan Fuchs. Uputila ga je u novu javnu raspravu koja završava sutra, a nakon toga, kažu, slijedi njegova temeljita dorada.

Tko će se njome baviti, zasad nije poznato. Zbog nezadovoljstva novim prijedlogom, uz paralelno odbacivanje prvog, izvornog dokumenta, može se očekivati još jedan dokument, treći prijedlog kurikuluma povijesti u tri godine.

U veljači 2016. objavljen je prvi kurikulum, tzv. Budak-Koren (B. Jokić ERS). Nakon što je prošao stručnu raspravu i dva javna savjetovanja, dobio recenzije HAZU i Bavarske, taj je dokument ušao u 74 eksperimentalne Škole za život. Stopirala ga je nova radna skupina. Umjesto njegove dorade, napravljen je novi dokument u iznimno kratko vrijeme (ministrica inzistirala na rokovima). Prvi, izvorni dokument, dorađivan tri godine, stavljen je u položaj ad acta, dakle o njemu se više neće raspravljati, mada nisu jasni razlozi zašto.

Ideologija

Da nije prihvatljiv ni drugi prijedlog Fuchsove skupine ustvrdili su povjesničari Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U opširnoj analizi koju su ovaj tjedan glasanjem prihvatila 32 zaposlenika Odsjeka za povijest (1 glas protiv, šest suzdržanih), povjesničari su zaključili kako “novi dokument sadrži ozbiljne strukturne, metodičke, znanstvene i sadržajne nedostatke”. Pa i plagijate, što se s obzirom na rang i svrhu dokumenta - upozoravaju povjesničari - nije smjelo dogoditi i ne može tolerirati. Uočili su preuzete dijelove dvaju radova, članka Marice Vernazze i knjige Roberta Stradlinga, bez obilježavanja citata.

- Prepisivanje bez citiranja očito je proizvod činjenice da je ovaj dokument nastao na brzinu i prilično površno. To svakako jest plagijat, doduše ne smišljen i namjeran, već nastao kao posljedica šlampavosti i rada na brzinu - upozorava Zrinka Blažević, redovna profesorica Odsjeka za povijest FF-a.

Najproblematičniji dio, tvrdi, ipak je korištenje pojma povijesna priča koji podliježe ideološkoj manipulaciji i ne zna se tko je autor povijesne priče, nego se podrazumijeva da je to autentična hrvatska istina koju bi trebalo nekritički prihvatiti i pretvoriti u ideološki narativ.

- Ponovo ideologija umjesto razvoja kritičkog razmišljanja - rezimira Blažević i dodaje da je na više mjesta problem u nejasnim, nestručnim i nerazumljivo formuliranim sadržajima svjetske i nacionalne povijesti, zbog čega nastavnik koji bi trebao osmisliti nastavu ne može shvatiti što je pisac želio reći.

Stav je povjesničara s Filozofskog da je ovakav prijedlog neprihvatljiv.

- Bila bi katastrofa da kurikulum povijesti ostane ovakav - kažu povjesničari, uz opasku kako će vjerojatno opet biti proglašeni “pobunjenim ljevičarima s Filozofskog”, pa reteriraju: - Za Boga miloga, valjda jest interes javnosti da stvorimo kvalitetnu podlogu za nastavu povijesti.

Preinake

- Moj je osobni dojam da je pitanje nastave povijesti političko pitanje te da ministrica traži kompromisno rješenje. Ispalo je dosad loše, premda ne mogu kriviti ministricu za to što je umjesto dorade izvornog dokumenta nastao posve novi - kaže pročelnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mario Strecha.

Za razliku od zagrebačkih povjesničara, novi kurikulum prihvatljiv je onima u Zadru. Stručnom vijeću Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru bio je neprihvatljiv izvorni Budak-Koren kurikulum, a Fuchsov - preporučuje njihov pročelnik Zlatko Begonja u javnoj raspravi - samo treba doraditi unosom nekih preinaka.

Zamjerke novom kurikulumu

Ozbiljni strukturni, metodološki, znanstveni i sadržajni nedostaci

Dokument je zbog njih nemoguće doraditi. Prijedlog kurikuluma ne uzima u obzir temeljne teorijske, metodološke i konceptualne propozicije suvremene historijske znanosti.

Normativan i preskriptivan karakter prijedloga kurikuluma

Time se u znatnoj mjeri otežava, ako ne i onemogućava razvoj povijesnog i kritičkog mišljenja, što su, prema općeprihvaćenim standardima u suvremenoj znanosti, temeljni ciljevi nastave povijesti.

Plagiranje knjige i članka

Dio teksta pod “Uzroci i posljedice” doslovce je preuzet iz sažetka članka Marice Vernazze “Objašnjenje u povijesti”. Ne piše odakle je preuzet taj dio teksta, niti je obilježen kao citat. Dijelovi opisa koncepta “Kontinuitet i promjena” doslovno su preuzeti iz knjige “Nastava europske povijesti 20. stoljeća” R. Stradlinga bez citiranja.

Nejasnoće i nelogičnosti

U temi “Svjetski kopneni i vodeni putovi - prijenos robe, ideja i ljudi u starome vijeku” nije jasno što se misli pod prijenosom ljudi, a i prijenos robe je neprecizan izraz s obzirom na prijevoz robe vodenim putovima.

Kronološke i faktografske pogreške

U ishodima i razradi ishoda te odabiru tema puno je pogrešaka, terminološke neusklađenosti. Primjerice, od učenika se traži da objasne uzroke gospodarskog zastoja u ranom srednjem vijeku. O razlozima i vremenu zastoja u trgovini među znanstvenicima ne postoji suglasje, pa je nejasno kako bi učenici mogli objasniti uzroke gospodarskog zastoja.

IZVOR: Analiza Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 04:42