ZELENA TRANZICIJA

Novi Zakon o tržištu električne energije donosi više novosti prema kojima građani postaju aktivniji sudionici zelene tranzicije
Ivo Milatić
 Maks Petkovic

“Potrošač se stavlja u žižu tako da bude aktivan. Ideja Europske unije i Hrvatske je da građanin i poduzetnik bude energetski učinkovit, te da energiju što je više moguće sam proizvede. Tako će imati manji trošak energije koji će definitivno biti značajan trošak u budućnosti”, kazao nam je Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja govoreći o novinama Zakona o tržištu električne energije.

Hrvatski sabor potvrdio je taj zakon 1. listopada, njime se prenose sve odrednice Direktive (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (SL L 158, 14.6.2019.).

Tada je i Milatić sudjelovao na konferenciji "Dani Sunca" u Hvaru, koju su organizirali udruženje “Obnovljivi izvori energije Hrvatske” i Pokret otoka. Uz sve novitete o kojima smo već izvijestili kao što je ona da ćete moći izabrati ospkrbljivača iz EU, kao što i netko iz EU može izabrati opskrbljivača iz Hrvatske, evo još nekoliko važnih novosti iz novog zakonskog okvira za zelenu tranziciju.

Državni tajnik Milatić ističe kako se uvodi skladištenje kao djelatnost koja je jako bitna za energetsku tranziciju. Kod obnovljivih izvora energije, kako ističe, važno je balansiranje sustava a sve što ide u pravcu skladištenja služi za balansiranje sustava i akumuliranje obnovljive energije i njezino korištenje.

Također uvodi se energetska zajednica građana, pa se građani sada mogu udruživati i na zgradama proizvoditi svoju energiju i dijeliti je kako se dogovore.

Milatić naglašava kako je po njegovom mišljenju najvažnija tema agregiranje koje će biti najkorisnije za građane i poduzetnike.

“Agregator je taj koji organizira tržište, to su tvrtke koje će dobiti odobrenja, u skladu sa zakonom će se napraviti pravila kako te kompanije moraju funkcionirati. Npr. imate kuću u gradu koja je zaštićena kao kulturno dobro, na nju ne možete staviti solar, ali imate i kuću na selu s urednim priključkom. Agregator je taj koji vam može sutra, ako napravite solar na selu, uredno otkupljivati struju, prodavati je i davati vam određenu naknadu”, pojašnjava Milatić.

Dodaje kako osoba koja ionako na selu ne stanuje i malo koristi svoj objekt, na taj način zarađuje.
“U gradu gdje niste mogli napraviti samoopskrbu, koja postoji kao institut i jako je dobra, ali ne možete je svuda napraviti, npr u centru grada Hvara, vi ste sebi pomogli tako da ste postavljanjem solara na selu zaradili na struji, a u gradu plaćate račune za struju. Tu se svaki građanin može uključiti, da ne kažem poduzetnik”, iznosi Milatić dodajući i podatke o isplativosti investicije u solare.

“Ako postavite solar na svojoj kući, uštedjet ćete na računu za struju i isplatiti solar najviše u sedam godina, a s ovom cijenom struje i uz poticaje i za nekoliko godina manje. Poslije toga sve što solar zaradi je vaše, jer to postrojenje traje 20 godina,” kazao je.

Informira i kako Zakon uvodi i energetsko odobrenje kao prvi dokument koji je bitan za izgradnju novog postrojenja a do njega se ne može doći ako lokacija nije u prostornom planu i ako nema sve valjane preduvjete.

“Time izbjegavamo da se razvijaju projekti koji nisu u prostornom planu. Dosad se sve moglo razvijati, početi tražiti dozvole iako lokacija nije u prostornom planu. Netko investira, muči se 5-10 godina i onda mu neki načelnik ne stavi to u prostorni plan, pa investitor tuži državu. Mi sada idemo u proces da će država u svakom trenutku znati koliko megavata projekata se razvija i u kojoj su fazi. To nam je bitno, prvo da se uvede red, da se smanji zlouporaba, oštećivanje investitora i države, te da se zna kako ćemo ostvariti svoje ciljeve. Novi kapaciteti moraju biti obnovljivi”, ističe Milatić.

Kaže i kako je od ukupne struje koja se proizvode u Hrvatskoj 60 posto iz obnovljivih izvora, od čega se glavnina odnosi na hidroenergiju.

Zašto se Sunčeva energija nije više koristila? Smatra kako je razlog u tehnologiji koja je bila skuplja na početku, a nije bio dobar ni način kako su se razvijali projekti i onda je tu, kako kaže, bilo puno više kočenja nego podupiranja.

“Sada uvodimo i premijski model, pa nam je važno da zakon krene kako bi imali o projekata koje ćemo eventualno podupirati kroz tržišnu premiju. Tako rade i druge razvijene zemlje, već smo napravili jedan mali natječaj, a iduće godine bit će veći”, kazuje državni tajnik.

Važan zakon u provedbi zelene tranzicije je i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koji je prošao prvo čitanje, a donosi se u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11 prosinca 2018. o primicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Prijedlog tog zakona trebala bi koncem listopada 2021. usvojiti Vlada RH

“Očekujemo da će taj zakon stupiti na snagu do konca studenoga 2021., zakoni su usklađeni, prošli smo sve zamke i nastojali previnirati, tako ćemo i u podzakonskim aktima. Šest mjeseci je rok za njih. Kroz jednu godinu će po svim linijama stupiti na snagu, a vrijeme se neće gubiti. Paralelno će se provoditi natječaji. Puno posla je napravljeno, još ga više slijedi”, zaključuje Ivo Milatić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 22:21