Ovim putem čitateljima predstavljamo sažetak istraživanja provedenog u sklopu projekta METAR do bolje klime, Društva za oblikovanje odrżivog razvoja(DOOA). Cilj projekta je uspostaviti trajnu tematsku mrežu kapacitiranih organizacija civilnog društva, jedinica lokalne samouprave i znanstveno-istraživačkih institucija koja će uključivanjem u sve faze razvoja javnih politika doprinijeti tranziciji u niskougljično društvo prilagođeno klimatskim promjenama bez energetskog siromaštva

U okviru projekta provedeno je anketno istraživanje na nacionalnom uzorku od 1.000 punoljetnih građana Hrvatske o temama zaštite okoliša i klimatskih promjena. Autori teksta su Tomislav Cik (Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR)/ Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ)) i Željka Jurlina (Udruga „Eko – Zadar).

U Hrvatskoj se već godinama osjećaju mnoge negativne posljedice klimatskih promjena, neke od kojih su prepoznate u klimatskim projekcijama na kojima se temelji postojeća Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu. Ove promjene očituju se, primjerice, kroz značajna smanjenja ljetnih oborina, porast broja sušnih razdoblja, porast srednje prizemne temperature zraka u cijeloj RH za oko 2 °C, produljivanje razdoblja toplinskih valova za više od tjedan dana, kao i povećanje njihovog ukupnog broja itd. U Hrvatskoj je godišnja prosječna šteta uzrokovana ekstremnim vremenskim i klimatskim pojavama porasla na 295 milijuna eura za razdoblje od 2013. do 2018. godine u odnosu na godišnji prosjek od 68 milijuna eura u prethodnom tridesettrogodišnjem razdoblju.

Znanstvena zajednica putem UN-ovih izvještaja Međuvladinog povjerenstva za klimatske promjene kontinuirano upozorava na brojne negativne posljedice ljudski uzrokovanih klimatskih promjena koje već desetljećima nastavljaju uzrokovati ogromnu štetu kompletnim ekosustavima diljem svijeta te zajednicama koje u njima žive, kao i na rastuće rizike te opasnosti od nekontroliranih i fosilno upogonjenih klimatskih promjena u budućnosti. Svaka godina odgađanja nužnih promjena u dominantnom ekonomskom i društvenom modelu kojemu znanstvenici pripisuju uzroke klimatskih promjena kojima danas svjedočimo dodatno pod upit stavlja mogućnost stabilizacije globalnog porasta temperature, a na što ukazuje i naslov istraživačkog izvještaja kojega je u prosincu 2021. godine objavilo Društvo za oblikovanje održivog razvoj – „Izgubljeno desetljeće: Stavovi i mišljenja o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji u Republici Hrvatskoj“ u sklopu EU sufinanciranog projekta METAR do bolje klime.

Izvještaj je nastao na temelju istraživanja koje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu u suradnji s Društvom za oblikovanje održivog razvoja na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika s ciljem stjecanja uvida u stavove javnosti o širokom spektru pitanja povezanih s okolišem, klimatskim promjenama i energetskom tranzicijom u Hrvatskoj, a što je bilo istraživano i 2011. godine.

U Hrvatskoj se i dalje zanemaruju teme povezane s okolišem

Ovogodišnjim istraživanjem uočeno je kako spektrom ponuđenih društvenih problema u Hrvatskoj dominiraju ekonomske teme, pri čemu teme gospodarstva i siromaštva kao prioritetne društvene probleme ukupno izdvaja 43,2% ispitanika. Drugo mjesto na popisu najvažnijih društvenih problema u Hrvatskoj zauzima tema zdravstva, koja u 2021. godini bilježi porast od više od 5 postotnih bodova, što ne iznenađuje s obzirom na pandemiju koja još uvijek snažno pogađa hrvatsko društvo. Promatrajući rezultate za temu „okoliša“, iako je istraživanjem zabilježen rast s 2% na 2,4% ispitanika koji ovu temu smatraju najvažnijom, ona je u ovogodišnjem istraživanju ispitanicima ipak manje važna nego što je bila 2011. godine, barem kada ispitanici tu važnost procjenjuju u odnosu na druge društvene teme.

Ovaj nalaz relativno je konzistentan s nalazom iz 2011. godine te upućuje da stanovnici RH ne doživljavaju temu okoliša važnom, u odnosu na neke druge teme, što je između ostalog vidljivo iz ovogodišnjeg pada za jedno mjesto na popisu najvažnijih društvenih problema u Hrvatskoj, u odnosu na 2011. godinu.

U odnosu na 2011. godinu, uočljiv je značajan porast udjela ispitanika koji su (vrlo) zabrinuti pitanjima okoliša

Ipak, u odnosu na 2011. godinu, uočljiv je značajan porast udjela ispitanika koji su (vrlo) zabrinuti pitanjima okoliša, kao i značaj pad udjela ispitanika koji tvrde kako (uopće) nisu zabrinuti, dok je postotak umjereno zabrinutih na podjednakim razinama kroz promatrano razdoblje. Rastuća i još uvijek visoka razina zabrinutosti za pitanja okoliša, utvrđena kroz natpolovični udio (vrlo) zabrinutih ispitanika, odnosno onih koji su svoju zabrinutost ocijenili s ocjenama 4 i 5, svakako predstavlja solidne temelje za nastavak postojećih i pokretanje novih napora na području djelovanja usmjerenog ka zaštiti okoliša. Tom zaključku doprinose i rezultati prema kojima većinski dio stanovništva RH prepoznaje kako će utjecaj koje će klimatske promjene imati na svijet i Hrvatsku biti loš, to jest izrazito loš.

Problemi s odlaganjem otpada i klimatskim promjenama prepoznati su kao najvažniji okolišni problem u Hrvatskoj

Od specifičnih problema u okolišu za koje ispitanici smatraju da bi trebali biti najvažniji za Hrvatsku u cjelini, za razliku od 2011. godine, kada su najvažniji percipirani problemi bili oni povezani s onečišćenjem vode i zraka, ispitanicima su danas uvjerljivo najvažniji problemi povezani s otpadom, to jest odlaganjem smeća iz domaćinstva (20,8%) i klimatskim promjenama (16,3%). Ovakvi rezultati i promjena u strukturi odgovora donekle se može objasniti činjenicom kako je ovogodišnje istraživanje provedeno u mjesecima neposredno nakon lokalnih izbora u RH tijekom kojih je tema zbrinjavanja otpada bila najučestalija tema u medijskoj komunikaciji aktera lokalnih izbora unutar šireg spektra komuniciranih “zelenih” tema. Također, činjenica da je tema klimatskih promjena na ovogodišnjoj ljestvici najvažnijih tema zauzela drugo mjesto, u usporedbi sa šestim mjestom na ljestvici iz 2011. godine, zasigurno svjedoči o uspjehu društvenih aktera koji, potaknuti sve većom globalnom devastacijom okoliša te posljedičnom jačanju međunarodnih mitigacijskih i adaptacijskih napora u svjetlu Pariškog sporazuma 2012. godine, posljednjih godina pojačano zagovaraju borbu protiv ljudski uzrokovanih klimatskih promjena.

Znanstvenici se slažu oko toga da su klimatske promjene kojima svjedočimo posljedica ljudskog utjecaja, ali u hrvatskoj javnosti i dalje prevladava mišljenje da su one podjednako uzrokovane i prirodnim procesima

Nalaz kako gotovo polovica ispitanika smatra kako su promjene u svjetskoj klimi podjednako uzrokovane prirodnim procesima i ljudskim djelovanjem, kao i nalaz da 8,3% ispitanika smatra ili da se klimatske promjene događaju zbog prirodnih procesa ili da se svjetska klima uopće nije mijenjala, dodatno potvrđuju potencijalni izostanak primjerene razine razumijevanja štetnih posljedica klimatskih promjena, naime, onakvog razumijevanja koji bi bio sukladan znanstvenom razumijevanju opsega i intenziteta štetnih posljedica klimatskih promjena. Jedan od očitih uzroka ovog temeljnog nerazumijevanja jest zasigurno izostanak primjerene količine edukativno-informativnih sadržaja i kampanja u hrvatskom javnom prostoru, kako bi se mnoge znanstvene spoznaje u području proučavanja klimatskih promjena učinile razumljivijima široj javnosti.

Gotovo trećina ispitanika, unazad posljednjih 12 mjeseci, bila je snažno pogođena ekstremnim vremenskim pojavama u vlastitom susjedstvu

Nalazi istraživanja ukazuje na činjenicu da u prosjeku gotovo svaki deseti građanin RH živi u neposrednoj okolini koja je unazad godinu dana bila jako pogođena onečišćenjem zraka i vode, pri čemu je gotovo trećina svih ispitanika bila donekle pogođena, a situacija je još alarmantnija u pogledu ekstremnih vremenskih pojava, kao što su npr. oluje, toplinski valovi, suše, poplave. Premda znanstvenici navode da na temelju ovakvih podataka nije moguće procijeniti razmjer efekta klimatskih promjena na doživljaje ekstremnih vremenskih pojava, rezultati ipak pokazuju kako je gotovo trećina ispitanika (28%) unazad posljednjih 12 mjeseci bilo jako pogođeno ekstremnim vremenskim pojavama u vlastitom susjedstvu, dok je istovremeno dvije trećine tj. preostalih 31,7% ispitanika ovim pojavama bila donekle pogođena.

Sustavno informiranje javnosti kroz formalne i neformalne obrazovne sadržaje te integracija akademske i znanstvene zajednice u javno-zagovaračke procese na svim razinama temeljna je pretpostavka sveobuhvatne i inkluzivne tranzicije ka društvu otpornom na klimatske promjene. U suprotnom, teško je očekivati bolje rezultate u pogledu razumijevanja situacije u kojoj se nalazimo te razumijevanje uzroka i posljedica izazova koji je pred nama.

Projekt METAR do bolje klime financiran je iz Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.599.995,32 HRK.