Europsko istraživačko vijeće (ERC) nedavno je obilježilo dodjelu 10.000 projekta on-line svečanošću kojoj su prisustvovali predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli i drugi europski čelnici. ERC-ovi projekti najkompetitivniji su u EU i često ih nazivaju “znanstvenim Oscarima”, a od 2007. godine do danas u Hrvatsku ih je donijelo devet znanstvenica i znanstvenika.

Među prvim hrvatskim dobitnicima „znanstvenog Oscara” bila je astrofizičarka Vernesa Smolčić koja je ERC-ov projekt dobila 2013. godine. Prigodom nedavne on-line svečanosti upravo je projekt dr. Vernese Smolčić izabran kao jedan od 15 koji su pokazatelji kako je Europsko istraživačko vijeće promijenilo europsku znanost.

- Vrlo sam počašćena tom odlukom. Bilo je iznimno zahtjevno izvoditi ERC-ov projekt u Hrvatskoj. Zato mi je još draže da je u konačnici vrlo uspješno izveden te da je to prepoznalo i samo Europsko istraživačko vijeća – rekla nam je Vernesa Smolčić, redovita profesorica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu.

Vernesa Smolčić diplomirala je fiziku na PMF-u, a doktorirala na Sveučilištu Heidelberg. Bila je na postdoktoratu na prestižnom Caltechu (California Institute of Technology) i Sveučilištu u Bonnu. Nakon 10 godina usavršavanja u inozemstvu Vernesa Smolčić 2013. godine vratila se u Zagreb te postala prva znanstvenica u Hrvatskoj koja je dobila prestižni projekt Europskog istraživačkog vijeća (ERC) za znanstvenike na početku samostalne karijere. Zahvaljujući 1,5 milijuna eura za pet godina istraživanja dr. Smolčić utemeljila je svoju, međunarodnu znanstvenu grupu na PMF-u.

- Ono što mi je postalo još jasnije kroz izvođenje ERC projekta jest koliko su vještine i znanja koja nisu vezana izravno uz znanost bitni za uspješno izvođenje znanstvenog projekta. Pritom mislim na vještine poput vođenja (kompleksnih) projekata, upravljanja timom, upravljanja vremenom, upravljanja konfliktima, profesionalne komunikacije. Mislim da se na mnogim našim institucijama još uvijek puno premalo razumije kolika je važnost takvih vještina i za stvaranje uspješne znanosti. Jedno od bitnih iskustava bila mi je i spoznaja koliko je bitno dobro i kvalitetno sastaviti tim s kojim radite ako želite ostvariti uspješan projekt. Ako samo jedan član nekvalitetno radi, to šteti cijelome timu, pa i projektu.Veliko iskustvo koje sam stekla jest i ono vezano uz hrvatsku administraciju uz vrlo često pomanjkanje učinkovitog rješavanja problema, što otežava vođenje projekata na gotovo svakom koraku – ispričala nam je Vernesa Smolčić.

Kako će ERC-ovi projekti biti jedan od stupova glavnog europskog istraživačkog programa Obzor Europa koji je nedavno usvojen u Europskom parlamentu, zanimalo nas je kako bi Hrvatska mogla idućih godina povećati broj ERC projekata jer sada na začelju EU.

- Mislim da su problemi Hrvatske u tom pogledu višeslojni te bi se i na državnim i institucionalnim razinama prvo trebalo mnogo toga promijeniti. Ponajprije bi se trebalo usredotočiti na postizanje meritokratskog sustava te ukloniti, kod nas standardnu, inertnost sustava. Dobar i loš rad vrednuju se gotovo jednako, a razni problemi koje treba riješiti brzo i djelotvorno, rješavaju se iznimno dugo. To je sustav koji sam sebe koči i vodi demotivaciji i inertnosti, umjesto motivaciji i napretku – rekla je dr. Smolčić.

Naša sugovornica smatra da bi trebalo mnogo više poticati znanstvenike da se prijavljuju na ERC projekte, ali im i pružiti edukacije i potporu (kakve su u mnogim drugim zemljama standardne) kako bi ostvarili što kvalitetnije i uspješnije prijave. - Ne postoji sustavna strategija s dobro razrađenim koracima, na svim razinama na kojima bi to bilo potrebno, koja bi poticala takve prijave, njihovu uspješnost, ali i pružala potporu, koju bi znanstvenici takvog kalibra trebali dobiti i za vrijeme projekta i nakon projekta kako bi što uspješnije nastavili s najkvalitetnijim istraživanjima.

Moj maleni doprinos rješavanju dijela tog problema je e-tečaj “Kako napisati uspješnu ERC prijavu" u kojem razlažem bitne elemente prijave te kako im pristupiti. Tečaj je zamišljen kao detaljna edukacija, ponajprije namijenjena znanstvenicima iz Hrvatske i ostalih 13 zemalja Unije koje su po uspješnosti takvih prijava na začelju EU, kako bi dobili lakši pristup važnim informacijama i primjerima te vještinama kako napisati uspješnu ERC prijavu i izboriti financiranje Europskoga istraživačkog vijeća – zaključila je Vernesa Smolčić.