Nakon višemjesečne stanke, od 2. svibnja u Klubu Zona u Splitu ponovno se održava Biciklopopravljaonica, ali u novom terminu i s drugačijim konceptom. Svi zainteresirani, svaki prvi ponedjeljak u mjesecu u 17 sati mogu uz mentora učiti uklanjati kvarove na biciklu te popraviti svoj ili tuđi bicikl, poručuju iz ovog kluba.

- Nakon dvije godine rada u epidemiološki prilagođenim uvjetima, kada su zainteresirani morali prepustiti bicikl volonterima, od ponedjeljka će ponovno učiti kako popravke i održavanje mogu obavljati sami. Na raspolaganju će im biti alat i mentor koji će ih educirati i savjetovati kako bicikl učiniti funkcionalnijim i sigurnijim. Želimo potaknuti korisnike Biciklopopravljaonice da kroz popravke vlastitog ili tuđeg bicikla stječu nova znanja i vještine - objašnjava Goran Biličić, voditelj Kluba Zona.

Goran Biličić

Sasa Buric/Cropix

Biciklopopravljaonica se u Klubu Zona održava od 2016. godine i do sada je popravljeno gotovo četiri stotine bicikala. Najčešće je riječ o krpanju guma te namještanju brzina i kočnica, ali alat koji je besplatno na raspolaganju omogućuje i složenije popravke, poručuju iz Kluba Zona.

Prilikom lani u rujnu održanog Europskog tjedna kretanja istaknuto je kako su vožnja bicikla i pješačenje korisni za očuvanje mentalnog zdravlja. Brojne studije ukazuju na to kako aktivna mobilnost smanjuje depresiju, tjeskobu i druge probleme u vezi s mentalnim zdravljem. Stručnjaci navode kako vježbanje, pješačenje ili vožnjom bicikla ubrzava krvotok, oslobađa endorfine i smanjuje opću razinu stresa.

Čak i 30 minuta pješačenja ili vožnje biciklom dnevno može pomoći u poboljšanju mentalnog zdravlja, može poboljšati opće raspoloženje i kvalitetu sna, kao i smanjiti stres, tjeskobu i umor.

Petogodišnja britanska studija pokazala je kako osobe koje putuju biciklom na posao imaju 52 posto manje rizika od smrti od srčanih bolesti i 40 posto manje rizika od smrti od raka. Gradovi koji potiču kampanje vožnje bicikla i pješačenja, kako je istaknuto, sretniji su, zdraviji, obrazovaniji i gospodarski postojaniji.

Inače, promet uzrokuje 25 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU. Smanjenjem emisija stakleničkih plinova žele se postići i ciljevi u borbi s klimatskim promjenama zacrtani europskim zelenim planom, pa je tako cilj Europske unije do 2030. godine smanjiti te emisije najmanje za 55 posto i do 2050. postati klimatski neutralan kontinent. U lipnju 2021. godine Europski parlament i Vijeće donijeli su Europski zakon o klimi koji političku predanost o klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. mijenja u obvezujuću zadaću za EU i države članice.