MANGROVI

Otpad koji šteti mangrovima opasan je i za ugrožene ptičje vrste jer se one hrane ribom koja je progutala mikroplastiku
Otpad guši mangrove na Filipinima, 2021.
 Markkevinbadayosmediadrumworld.c/Media Drum World/Profimedia

Mangrovi kod grada Navotasa u zaljevu Manila na Filipinima "guše" se jer je muljevita površina na kojoj rastu prekrivena smećem, piše The Guardian.

U 19. stoljeću uzduž zaljeva protezalo se 54.000 hektara prekrivenih stablima mangrova. Područje na kojem rastu ove biljke do 1995. se godine smanjilo na 800 hektara. Danas plastika oslabljuje korijenje pomoću kojeg mangovi "dišu", pa bi zagađenje moglo dovesti do daljnjeg odumiranja ovih stabala.

Hrpa plastičnih omota od hrane, plastičnih vrećica i boca vode te odbačenih japanki zatrpala je korijene stabala mangrova što predstavlja veliki ekološki problem jer močvarna područja imaju važnu ulogu u hranidbenom lancu.

Naime, na takvim se područjima hrane ptice selice koje prolaze put od arktičke Rusije i Sjeverne Amerike do Australije i Novog Zelanda. Biologe još više brine činjenica da se na tom području hrane i neke ugrožene ptičje vrste koje jedu ribu koja je progutala mikroplastiku iz otpada. Strahuje se i da će toksične kemikalije naštetiti zdravlju ptica i njihovog plijena.

Također, mangrovi i močvarna područja na kojima rastu štite okolicu od poplava te ublažavaju klimatske promjene jer apsorbiraju više ugljičnog dioksida i od samih planinskih šuma.

- Kada bismo barem uspjeli zabraniti jednokratnu plastiku, to bi u velikoj mjeri smanjilo zagađenje - kaže morski biolog Diuvs de Jesus, dok Janina Castro, članica filipinskog Kluba divljih ptica i aktivistica koja se bori za očuvanje močvarnih područja, dodaje da postoji zabluda da muljevita područja kod Manile nisu lijepa ili vrijedna poput nekih drugih vrsta močvarnih područja, no bitno je znati da su ona bitna za zaštitu od poplave, turizam i život ljudi koji žive na tim područjima.

Europski Parlament 2019. odobrio novi zakon kojim se zabranjuju plastični predmeti za jednokratnu upotrebu kao što su tanjuri, pribor za jelo ili slamke za piće.

Države članice morat će do 2029. godine ponovno moći prikupiti 90 % upotrijebljenih plastičnih boca, a do 2025. najmanje 25 % materijala iz kojeg su te boce izrađene morat će se moći reciklirati. Do 2030. udio materijala koji se može reciklirati morat će biti barem 30 %.

Ovim se dogovorom ujedno daje prednost primjeni načela „onečišćivač plaća”. To se osobito odnosi na proizvođače duhana, koji će morati preuzeti veću odgovornost. Novi će se režim primjenjivati i na ribolovni pribor kako bi se osiguralo da proizvođači, a ne ribari, snose troškove prikupljanja mreža izgubljenih na moru.

Ovim zakonodavstvom predviđa se i da bi trebalo postati obvezno postavljanje oznaka na proizvodu kojima se upozorava na negativan utjecaj koji na okoliš ima bacanje cigareta s plastičnim filtrima. Takvo bi se pravilo primjenjivalo i na druge proizvode kao što su plastične čaše, vlažne maramice i sanitarne pelene.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 09:03