Oznake i deklaracije rokova trajanja, hranjivosti, sastava i porijekla prehrambenih proizvoda se mijenjaju. Proizlazi to glasanja Europskog parlamenta za EU strategiju „Od polja do stola“, za koju je ispred eurosocijalista zadužena hrvatska zastupnica Biljana Borzan.

- Sve moje inicijative za bolje oznake su dobile podršku europarlamentaraca. Građani žele i imaju pravo znati više o hrani koju kupuju, to ćemo im uskoro i omogućiti. Za neke proizvode neće više biti dovoljno napisati da dolazi iz EU, već će se morati staviti točna zemlja porijekla. Proizvode koji su krcati šećerom i drugim nezdravim sastojcima se više neće smjeti reklamirati kao zdrave, a rokovi trajanja koji su zbunjivali potrošače i pridonosili bacanju hrane će se pojednostaviti,- ukratko je pojasnila Borzan, dodavši kako će Europska komisija izmjene zakona otvoriti u sljedećoj, 2022. godini.

Kako bi se potrošačima olakšao odabir zdravije hrane na temelju pouzdanih informacija, uvode se obvezne oznake hranjivosti na prednjoj strani pakiranja. To je jedna od mjera za suzbijanje sve većeg problema pretilosti i povezanih bolesti u Europi.

- Oznake će prevoditi podatke sa stražnje strane, tabličnu deklaraciju o udjelu masti, ugljikohidrata, bjelančevina, na jednostavan i potrošaču razumljiv način. Sada se u EU koristi 8 dobrovoljnih oznaka, razni semafori, srca, ali i hrvatska oznaka „Živjeti zdravo“. Jedna od njih će biti predložena kao obvezna. Proizvodi od jednog sastojka, poput maslinovog ulja i meda, te proizvodi sa zaštićenim porijeklom i recepturom, poput pršuta i kulena, trebaju biti izuzeti od obveze označavanja, - kazala je Borzan.

Godišnje se u EU baci više od 90 milijuna tona hrane, u Hrvatskoj 400 tisuća tona. Prema istraživanjima, 10 posto toga se baci radi nerazumijevanja rokova trajanja, jer manje od pola građana EU razumije razliku između „upotrijebiti do“ i najbolje upotrijebiti do“.

- Nakon isteka „upotrijebiti do“ hrana više nije jestiva, a nakon isteka „najbolje upotrijebiti do“ može se jesti još danima, tjednima, ovisi o namirnici. Dobar dio ljudi to ne razlikuje i zato ogromne količine jestive hrane završe u smeću. Uvest će se novi, jasniji sustav oznaka, kako bi se smanjilo bacanje hrane, čuvao okoliš, ali i novčanici građana- izjavila je hrvatska europarlamentarka.

Uvođenjem prehrambenih profila na razini EU će se onemogućiti da nezdravi proizvodi nose reklamne tvrdnje da su zdravi ili blagotvorni za organizam.

- Danas je moguće da se nezdravi čokoladni napitak za djecu reklamira s tvrdnjom „sadrži kalcij, dobar za kosti“ ili da kukuruzne pahuljice prepune šećerom nose reklamu „visok udio vlakana korisnih za probavu“. To su manipulacije koje potrošača uvjeravaju da kupuje zdrave proizvode, no stvarnost je vrlo drugačija, upozorava Borzan.

Zdravstvene reklamne tvrdnje poput „dobar za kosti“, „čuva probavu“, će se moći koristiti ako proizvod sadržajem ne prelazi propisima određene količine šećera, soli, i nezdravih masti, sukladno kategoriji proizvoda. Prehrambene reklamne tvrdnje poput “sadrži vitamine i minerale“ ili „visoki udio vlakana“ će se moći koristiti samo na jednak način bude označen i visok sadržaj potencijalno nezdravih sastojaka , npr. „Visok udio vlakana-Visok udio šećera“.

- Posebno sam zadovoljna što će se mijenjati označavanje porijekla meda, jer je to nije bilo u strategiji, već je na moju inicijativu, uz pomoć Ruže Tomašić, ubačeno u dokument. Sadašnji sustav, „mješavina EU/ne-EU meda“ se zloupotrebljava kako bi se uvozio i prodavao patvoreni med, ubuduće će se morati navoditi točna zemlja porijekla. Za mlijeko i sirovine u mesnim proizvodima će se također uvesti preciznije označavanje, više neće biti dovoljno navesti kako je porijeklo EU, - najavila je Borzan.