Koja je zadaća institucija, počevši od Europskog parlamenta do vlasti u državama članicama, konkretno Hrvatskoj, a što može učiniti svaki građanin na putu prema klimatski neutralnoj Europi?

Ovaj upit postavili smo hrvatskim eurozastupnicima. Kao što je poznato, Europa je zacrtala ambiciozan plan - do 2050. će postati klimatski neutralna. U ostvarenju tog cilja poduzimaju se različite inicijative kojima se štiti okoliš i potiče zeleno gospodarstvo.

- Zadaća institucija je da stvari gledaju dugoročno, ne u izbornim ciklusima. Jer će odluke i politike, potrebne kako bi se dostigao cilj klimatski neutralne Europe, plodove dati tek u budućnosti. No, one nisu lake i traže rezove i odricanja u sadašnjosti – kazala je hrvatska eurozastupnica, SDP-ova Biljana Borzan, ujedno i potpredsjednica eurosocijalista.

Reći će i kako je od trenutka kad je znanost potvrdila postojanje klimatskih promjena i utvrdila ozbiljnost prijetnje po čovječanstvo, svaki dan koji nismo napravili korak naprijed po tom pitanju izgubljen.

- Činjenica je da se u posljednjem desetljeću većina ljudi osvijestila, pogotovo u Europi, o tome da više ne možemo postupati “business as usual” ako želimo da nas djeca i unuci jednog dana ne proklinju radi gluposti i bezobzirnosti – kaže Borzan.

Dodaje i kako su Europski zeleni plan i njegovi programi, poput strategije “Od polja do stola” za koju je izvjestiteljica socijalista, rezultat te probuđene svijesti građana.

- Ta svijest je pokretačka snaga iza zelenog političkog smjera EU, jer znamo da će potrebne reforme koštati i zahtijevati promjene u načinu života svakog od nas. Politika se ne bi usudila ulaziti u to bez podrške birača, to je realnost. Kao pojedinci možemo npr. koristiti manje jednokratne plastike i kupovati domaće prehrambene proizvode, koji su prošli kratak put od polja do stola i u čijoj proizvodnji je korišteno manje resursa i kemikalija – istaknula je Biljana Borzan.

Pojašnjava i da su istraživanja pokazala kako je čak 76 posto građana EU doživjelo prerano kvarenje uređaja, a najviše se žale na smartphone i kućanske aparate.

- Nažalost, kada odnesu uređaj na popravak, najčešće odustanu jer rezervni dio, ako ga uopće ima na tržištu, preskup. Time ne nastaje samo šteta za pojedinca, već i za okoliš. Građani su za kvalitetu voljni platiti i više ako treba! U Hrvatskoj je čak dvije trećine građana platilo više za proizvode koji su bolji za okoliš. Želim osigurati da do jeseni Komisija predloži zakon koji će donijeti stvarne promjene u tom području te omogućiti da uistinu dobijemo najbolje za svoj novac i da se manje otpada gomila u okolišu – naglašava zastupnica Borzan.