Posidonia oceanica, endemska vrsta Sredozemnog mora, morska je cvjetnica čije livade čine jedno od najvažnijih staništa u moru. Njene livade tvornice su kisika pa ih zbog toga nazivamo i plućima mora. Na njenim listovima možemo pronaći razne epifite, dok u samoj livadi između njenih listova, više od 100 vrsta riba te brojni drugi morski organizmi pronalaze zaklon, mrijeste se, rastu i razmnožavaju.

Ističu to u Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce ukazujući na činjenicu da se posidonija, kako je nazivaju izvor života, svjedokinja morske povijesti i preduvjet budućnosti, nalazi pod sve većim negativnim pritiskom. Upozoravaju kako čovjek nasipavanjem obala, betonizacijom, izgradnjom lučica i marina, ispuštanjem otpadnih voda, uzgajalištima riba i školjkaša te korištenjem pojedinih ribolovnih alata, uništava njene livade. Najveća prijetnja opstanku posidonije, kako ističu, je sidrenje.

Preduvjet za provedbu zaštite i održivog upravljanja, pojasnili su, je uspostavljanje monitoringa ili praćenja stanja, te njegovo kontinuirano ponavljanje kako bi se pratile promjene u okolišu.

Kako bi mogli napraviti usporedbu, terenska istraživanja na livadama morske cvjetnice posidonije u NP Kornati, proveli su na dvije lokacije. Uvala Baluni odabrana je kao lokacija s minimalnim antropogenim utjecajem, dok je uvala Kravljačica odabrana kao lokacija koja je pod velikim negativnim pritiskom, prvenstveno sidrenjem. Istraživanja su provedena kontinuirano kroz tri godine, početkom lipnja 2019., u 2020., te posljednje krajem svibnja 2021. godine. Rezultati istraživanja pokazali su kako postoji razlika između dvije lokacije.

NP Kornati

Boris Kovacev/Cropix

- U uvali Baluni pokrovnost livade se kretala između 61% i 72 %, te je opisana kao kontinuirana livada s presjecima prirodnih pješčanih otoka. U uvali Kravljačica pokrovnost livade je između 31 % i 56 %, te je opisana kao diskontinuirana, s vrlo izraženim presjecima nastalim kao posljedica sidrenja. Također, livada u uvali Baluni pokazuje i veću prosječnu gustoću izdanaka, te je i duljina samih izdanaka nešto duža, u odnosu na livadu posidonije u uvali Kravljačica, što je posljedica velike sedimentacije – pojasnili su u udruzi Sunce.

Dodaju kako svi dobiveni rezultati ukazuju na to da aktivnosti tijekom ljetne sezone, poput sidrenja, prisutnosti velikog broja plovila koji ispuštaju otpadne vode, aktivnosti kupanja gdje se posljedično događa otapanje štetnih krema za sunčanje u morskom okolišu imaju vrlo negativan utjecaj na morski okoliš i livade morskih cvjetnica.

U udruzi Sunce kroz INTERREG Italy – Croatia SASPAS projekt žele zaštititi i obnoviti livade morskih cvjetnica. Projektne aktivnosti započele su uspostavljanjem monitoringa ili praćenja stanja livada, još u lipnju 2019. godine, potom je uslijedila prva pilot transplantacija morske cvjetnice u uvali Kravljačica, nastavila su se kontinuirana praćenja stanja, postavljena su ekološki prihvatljiva sidrišta nakon čega je započela kampanja „Postani čuvar posidonije“.

Konkretne projektne aktivnosti provode se na tri lokacije koje pripadaju ekološkoj mreži Natura 2000 i koje su podvrgnute različitim stupnjevima antropogenih pritiska: Nacionalni park Kornati u Hrvatskoj te zaljev Panzano (Monfalcone), obala Brindisija i Park prirode Dune Costiere od Torre Canne do Torre San Leonardo u Italiji.

Dodajmo kako je u Rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote navedeno kako je je prema podacima IPBES-a i Međuvladinog panela o klimatskim promjenama morska biološka raznolikost ozbiljno ugrožena. Parlament je upozorio i kako je Europska agencija za okoliš izdala upozorenja o trenutačnom stanju degradacije europskog morskog okoliša i nužnosti hitne obnove naših morskih ekosustava rješavanjem pitanja utjecaja ljudskih aktivnosti na morski okoliš budući da su morska žarišta kao što su koraljni grebeni, šume mangrova i dna prekrivena morskom travom vrlo narušena i ugrožena klimatskim promjenama i onečišćenjem.

Parlament, kako je navedeno, snažno podupire ciljeve EU-a u pogledu zaštite najmanje 30 posto morskih i kopnenih područja EU-a, koja obuhvaćaju dovoljno raznolik raspon staništa i ekosustava kao što su šume, močvarna područja, tresetišta, travnjaci i obalni ekosustavi, i stroge zaštite najmanje 10 posto morskih i kopnenih područja EU-a, uključujući sve preostale primarne šume i prašume te druge ekosustave bogate ugljikom.

Također naglašava da bi ti ciljevi trebali biti obvezujući i da bi ih države članice trebale provoditi na nacionalnoj razini, u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima te u skladu sa znanstveno utemeljenim kriterijima i potrebama biološke raznolikosti, uzimajući u obzir razlike u veličini i udjelu prirodnih područja u svakoj državi članici te regionalne i lokalne okolnosti.