Ljudi koji su rođeni danas pretrpjet će mnogo više ekstremnih toplinskih valova i drugih klimatskih katastrofa tijekom svog života nego njihovi djedovi i bake, pokazalo je istraživanje belgijskog Vrije Universiteita, odnosno studija koja procjenjuje kontrastno iskustvo klimatskih ekstrema prema različitim dobnim skupinama i snažno ističe međugeneracijsku nepravdu uzrokovanu klimatskom krizom.

Analiza je pokazala da će dijete rođeno 2020. kroz cijeli svoj život preživjeti u prosjeku 30 ekstremnih toplinskih valova, čak i ako zemlje ispune svoja sadašnja obećanja o smanjenju budućih emisija ugljika. To je sedam puta više vrućina od nekoga rođenog 1960. godine. Današnje bebe također će doživjeti dvostruko više suša i požara i tri puta više poplava rijeka i neuspješnih usjeva od nekoga tko danas ima 60 godina.

Međutim, brzo smanjenje globalnih emisija kako bi se globalno zagrijavanje zadržalo na 1,5 stupnjeva celzijevih gotovo bi prepolovilo vrućine koje će doživjeti današnja djeca, dok bi se držanjem ispod dva stupnja celzijeva broj smanjio za četvrtinu. Vitalna zadaća UN-ovog klimatskog summita "Cop26" u Glasgowu u studenom je pružiti obećanja o većem smanjenju emisija iz zemalja koje zagađuju okolinu, a klimatska pravda bit će važan element pregovora. Zemlje u razvoju i prosvjednici štrajka mladih koji su izašli na ulice diljem svijeta ističu da oni, koji su najmanje izazivali klimatske krize, najviše pate.

- Naši rezultati ukazuju na ozbiljnu prijetnju sigurnosti mladih generacija i pozivaju na drastično smanjenje emisija kako bi se zaštitila njihova budućnost - rekao je profesor Wim Thiery s Vrije Universiteita u Belgiji, koji je i vodio istraživanje.

Rekao je da će ljudi mlađi od 40 godina danas živjeti "bez presedana", odnosno da če se susresti s vrućinama, sušama, poplavama i neuspješnim usjevima koji su isključivo uzrok globalnog zagrijavanja.

Europski parlament je oduvijek bio zagovornik bliske suradnje među državama članicama u javnim politikama za mlade. Odigrao je aktivnu ulogu u definiranju politike za mlade, na primjer u svojim rezolucijama o procjeni strategije EU-a za mlade 2013. – 2015. , o Garanciji za mlade, o promicanju poduzetništva mladih obrazovanjem i osposobljavanjem, o zapošljavanju mladih, te o politici usmjerenoj na razvoj vještina u borbi protiv nezaposlenosti mladih. Parlament je ishodio i to da svi ti programi budu ocjenjivani u svjetlu njegova doprinosa klimatskim ciljevima Europske unije.