-Da je industrija betona država, bila bi treći najveći emiter CO2 na svijetu- podsjeća doktor Michaela Wise, glavni tehnološki direktor revolucionarne građevinske tvrtki Concrete4Change. On i njegov tim žele promijeniti industriju odgovornu za više od osam posto globalnih emisija ugljičnog dioksida, a namjeravaju to učiniti tehnologijom na bazi polimera koja će trajno zadržati ugljični diokdis u zgradama, a i sam beton će tada trajati dulje.

-Naša tehnologija pomoći će građevinskoj industriji da reciklira svoje otpadne emisije CO2, smanji troškove i produži životni vijek zgrada. Ona zapravo osnažuje cement i time produžuje trajanje betona -objasnio je Wise koji vjeruje da tehnologija ima potencijal eliminirati dvije milijarde tona CO2, što je ekvivalentno četiri posto prosječne globalne emisije.

-To je običan beton koji se može koristiti na bilo kojem mjestu, bilo gdje, u bilo kojoj tvrtki. Jedina razlika je u tome što je jeftiniji i izdržljiviji- govori doktor Wise.

Nakon vode, beton je najraširenija tvar na Zemlji, a samo su industrija ugljena, nafte i plina odgovorne za ispuštanje veće količine stakleničkih plinova od toga materijala.

U gradovima, beton doprinosi efektu toplinskog otoka apsorbirajući toplinu sunca i zadržavajući ispušne plinove. U divljini, on uzrokuje trajna oštećenja gornjeg sloja tla - plodnog sloja zemlje - što dovodi do nepopravljive erozije tla. I dok konkretni problem nastavlja rasti, ljudi nastavljaju graditi.

Inovativni dizajn nedavno je nagrađen prvom nagradom u Net Zero kategoriji UK-a Climate Challenge Cupa.

-Moramo razviti ovaj proces i komercijalizirati ga što je prije moguće. Ovo rješenje je ključno za opstanak svijeta- zaključuje Michael Wise.

Smanjenjem emisija iz proizvodnje cementa i betona do 25% do 2030. procjenjuje se da će se eliminirati oko 5 milijardi tona CO2. Ono što zabrinjava ekologe, unatoč najavama o smanjenju emisija, jesu projekcije o rastu tržišta. Predviđa se da će se tržište oba materijala gotovo udvostručiti sa 333 milijarde dolara 2020. na oko 645 milijardi dolara 2030.

Donošenjem europskog propisa o klimi, koji je Parlament odobrio u lipnju ove godine, politička predanost europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara se u obvezu. Europskim građanima i poduzećima pruža se pravna sigurnost i predvidljivost koje su im potrebne za planiranje tog prijelaza. Nakon 2050. EU će nastojati prijeći na negativne emisije.