Europa je zacrtala ambiciozan plan - do 2050. će postati klimatski neutralna. U ostvarenju tog cilja poduzimaju se različite inicijative kojima se štiti okoliš i potiče zeleno gospodarstvo.

Koja je zadaća institucija, počevši od Europskog parlamenta do vlasti u državama članicama, konkretno Hrvatskoj, a što može učiniti svaki građanin na putu prema klimatski neutralnoj Europi?

Taj upit postavili smo hrvatskim eurozastupnicima.

- Zadaća Parlamenta, Komisije i Vijeća su prije svega zakonska rješenja za prelazak s fosilnih goriva na alternativnu, čistu, energiju i u konačnici prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. Međutim, takav se cilj može dostići samo sustavnim i aktivnim angažmanom svih država članica te suradnjom s ostalim nacionalnim akterima i redovitim izvršavanjem svih obveza nametnutih od strane EU institucija. Ni Komisija ni Parlament to ne mogu odraditi za nas – odgovorio nam je Valter Flego iz Kluba zastupnika Renew Europe.

Nadalje, Flego ističe kako je ekološko pitanje danas i ekonomsko, jer klimatske promjene koje stvaraju elementarne nepogode poput poplava, suša i požara, imaju strašne ekonomske posljedice.

- Samo u Sredozemnom moru godišnje završi preko 200 tisuća tona plastike, zamislite što to znači za ribarstvo. Zaista ne postoji ni jedan zdravorazumski argument za negiranje klimatskih i ekoloških prijetnji. Sami smo se doveli do ovoga i sada se sami moramo izvlačiti – kaže Flego.

Naglašava i kako je puno svakodnevnih primjera kojima svatko od nas može pridonositi borbi protiv klimatskih promjena. Neki najjednostavniji su upotreba vlastitih platnenih vreća umjesto plastičnih, izbacivanje jednokratne plastike kao što su plastične čaše i slamke, pažljivo sortiranje otpada, sudjelovanje u akcijama čišćenja, korištenje čišćih oblika prijevoza kad je to moguće…