Predstavnici Europske unije, čije tri države članice imaju teritorij na Arktiku, smatraju da postoji "geopolitička potreba" za uključivanje u tu regiju, budući da se predviđa kako će se radi globalnog zagrijavanja zaoštriti konkurencija oko resursa Arktika i novih pomorskih putova koje će se u regiji otvoriti. Na Arktiku živi pola milijuna građana EU-a iz Finske, Švedske i Danske.

U dokumentu objavljenom u srijedu, Europska komisija piše kako će predložiti multilateralni zakon kojim se neće dopustiti daljnja eksploatacija energenata Arktika, a koji bi uključivao i pakt o nekupovanju bilo kakvih fosilnih goriva koja su razvijena od sirovina s Arktika.

Od završetka Hladnog rata Arktik je područje mira i međunarodne suradnje. No posljednjih se godina situacija promijenila. U regiji je zabilježena povećana prisutnost ruske vojske, a Kina nastoji integrirati sjevernu morsku rutu Arktika u svoju inicijativu „Jedan pojas, jedan put” (polarni „Put svile”).

Dobro se prisjetiti kako je ranije ove godine američki predsjednik Joe Biden suspendirao dozvole za bušenje nafte u Arktičkom nacionalnom rezervatu za divlje životinje, poništivši odluku svog prethodnika Donalda Trumpa. Kanadska vlada je također izdala petogodišnji moratorij na bušenje nafte i plina u arktičkom moru 2016. godine. No još jedna velesila koja polaže pravo na arktički teritorij, Rusija, gotovo sigurno neće izdati takav moratorij.

Za Rusiju, prirodni resursi Arktika vrijede 10% njene ekonomske proizvodnje, a Kremlj razmatra već nove pomorske putove preko Arktika. Još je prošle godine Rosneft, naftna tvrtka u većinskom vlasništvu Vlade Ruske Federacije, počela rad na dvije bušotine u Arktičkom moru i to nakon što je raniji projekt obustavljen zbog problema povezanih sa sankcijama Zapada.

-Arktička regija zagrijava se tri puta brže od ostatka planete. Otapanje vječnog leda na Arktiku dodatno ubrzava klimatske promjene i ima katastrofalne posljedice- izjavio je Povjerenik EU -a za okoliš Virginijus Sinkevičius.

Gore spomenuti dokument sačinili su Sinkevičius i visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell. Osim klimatskih politika, dokument Europske komisije odražava težnju da se Rusije i Kine ne prepusti dominacija u regiji.

-Pojačani interes za arktičke resurse i transportne rute mogao bi pretvoriti regiju u arenu lokalnog i geopolitičkog natjecanja i mogućih napetosti, što bi moglo ugroziti interese EU -a- stoji u dokumentu.

Parlament je raspravljao i usvojio vlastito izvješće tijekom prve plenarne sjednice u listopadu.

-Hitno je potrebna promjena u percepciji Arktika i sve napetija međunarodna situacija prisiljava nas da preispitamo našu politiku za Arktik. Strategija EU-a za Arktik mora u obzir uzeti nove sigurnosne okolnosti u regiji, rastuće geopolitičke napetosti i nove aktere poput Kine. Moskva promatra Arktik dugoročno i nastoji nametnuti niz pravnih, gospodarskih i vojnih ideja. Time se u regiju koju želimo očuvati kao područje mirne i plodonosne suradnje uvode globalne napetosti- rekla je Anna Fotyga (ECR, Poljska), izvjestiteljica i autorica izvješća Parlamenta.

-Arktik više neće biti udaljena i nepristupačna regija, nego će zapravo imati ključnu ulogu u budućnosti Europe- dodala je.

U izvješću se poziva Rusiju da u potpunosti poštuje međunarodno pravo i vodi računa o posljedicama svojeg djelovanja. Također se navodi da potencijalna suradnja EU-a s Rusijom na Arktiku ne smije utjecati na sankcije protiv ruskog djelovanja drugdje.