Cijene prirodnog plina u Europi toliko su narasle da bi stotine milijuna ljudi nadolazeću zimu moglo provesti u hladnim domovima ili plaćajući znatno veće račune za električnu energiju, piše CNN.

Političari rast cijena pripisuju porastu potražnje za prirodnim plinom do koje je došlo zbog ponovne dinamizacije života koji je značajno usporio za vrijeme pandemije, otežane distribucije zbog održavanja i ne baš vjetrovitog ljeta koje je dovelo do pada količine energija koju proizvode vjetroelektrane.

Zapravo prava kriza vlada baš u europskom sektoru obnovljive energije. Stari je kontinent velika sredstva ulagao u obnovljive izvore energije, ali ne može dovoljno te energije dostaviti krajnjim korisnicima.

Nakon što Međuvladin panel o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda početkom kolovoza objavio izvješće o klimatskim promjenama i upozorio svijet da se ovog desetljeća moraju drastično srezati emisije stakleničkih plinova, politički su lideri čini se napokon shvatili da se brže nego što se mislilo treba napustiti upotreba fosilnih goriva.

Ima, međutim, i drugih razloga za brži prijelaz na obnovljive izvore energije. Potpuniji prijelaz Europe na obnovljivu energiju značio bi da Stari kontinent više ne mora sa strepnjom gledati na energetska tržišta te da ne mora toliko ovisiti o proizvođačima nafte i plina poput Rusije. Utjecaj geopolitike na energetsku sigurnost tada bi bio minimalan.

Više od 40 europarlamentaraca, poglavito iz baltičkih zemalja, zatražilo je od Europske komisije da pokrene istragu ruskom plinskog giganta Gazproma zbog sumnje da koči distribuciju i diže cijene plina kako bi Njemačku natjeralo da ubrza pokretanje Sjevernog toka 2, plinskog cjevovoda koji vodi od Rusije do Njemačke, a koji prolazi ispod Baltičkog mora.

Gazprom je za CNN rekao da ispunjava sve ugovorene obaveze te da su njegove zalihe plina kojima je raspolagao tijekom posljednjih osam mjeseci bile na gotovo rekordnoj razini.

Povećanje uvoza plina i nulta emisija ne idu zajedno

Međunarodna energetska agencija rekla je u srijedu da Rusija trenutno izvodi manje plina nego što je to bio slučaj 2019. te da bi mogla povećati isporuke uoči zime.

- Postoje jasni dokazi da Rusija plin koristi za ostvarivanje svojih geopolitičkih ciljeva. Koristi ih strateški, a ne samo komercijalno. Osobito agresivno nastupa prema Ukrajini, a i prema nekim drugim istočnoeuropskim zemljama - rekao je Matthew Paterson, profesor međunarodne politike koji istražuje klimatske politike na Sveučilištu u Manchesteru.

Europa je već neko vrijeme svjetski lider po upotrebi obnovljivih izvora energije. Europska unija i Velika Britanija prošle su godine više struje dobile iz obnovljivih izvora energije nego od fosilnih goriva. Istovremeno, Velika Britanija oko 40 posto svoje struje dobiva iz plina, a Europa povećava investicije u plin. Prema izvještaju Global Energy Monitor (GEM), Europa planira potrošiti 87 milijardi eura na plinske projekte.

Unija planira povećati uvoz plina za 35 posto, a GEM kaže da se taj plan kosi s najavom EU da želi do 2050. godine postići nultu emisiju stakleničkih plinova.

Prirodni se plin smatra "čišćim" izvorom energije od ugljena, no uglavnom ga čini metan, iznimno štetan staklenički plin koji curi iz cjevovoda i napuštenih bunara.

Nestašica se plina više osjetila u Velikoj Britaniji, gdje su se cijene učetverostručile i gdje su neke male energetske tvrtke na rubu propasti.

Stručnjaci kažu da trenutna energetska kriza pokazuje da Europa mora izgraditi više obnovljivih izvora energije te da je treba dobavljati iz raznovrsnijih izvora.

- Dio rješenja je da se više vjetrenjača stavi na više mjesta jer će vjetar negdje uvijek puhati - rekao je Paterson te dodao da bi se Velika Britanija mogla orijentirati energijama vode i sunca.

- Europa brzo gradi obnovljive izvore, no sporo smanjuje potražnju za energijom - rekla je za CNN Lisa Fischer, stručnjakinja za dekarbonizaciju energetskih sustava.

Energetska sigurnost neodvojiva od geopolitičkih tenzija

Podaci sugeriraju da se novi domovi u Engleskoj i Walesu ne grade prema najosnovnijim standardima energetske učinkovitosti te da stariji objekti nisu izolirani. Također, stanari svoje domove još uvijek griju pomoću plinskih bojlera, no električne toplinske pumpe dobivaju na popularnosti. Kao potencijalna rješenja navode se tzv. pametne energetske mreže, mreže koje mogu samostalno reagirati na potrebe potrošača te solarni paneli na krovovima kuća.

Premda će potpuni prelazak na obnovljive izvore energije značiti da će mnoge zemlje biti samostalnije, tehnologija za iskorištavanje tih izvora stvorit će jasne pobjednike i gubitnike u novom energetskom svjetskom poretku.

Izvještaj Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IREA) pokazao je da je Kina u najboljoj poziciji da postane globalna velesila obnovljivih izvora energije. Kina je trenutno najveći proizvođač, izvoznik i instalater solarnih panela, vjetrenih turbina, baterija i električnih vozila. Mogućnost da izvori i gradi tu infrastrukturu pojačat će poziciju Kine u globalnom poretku.

- Kina izvozi opremu koja je potrebna za proizvodnju obnovljive energije i to će vjerojatno nastaviti raditi. Također, Kina drugim zemljama, primjerice Pakistanu, pomaže graditi solarne farme. Energetska infrastruktura, bilo da je riječ obnovljivoj ili neobnovljivoj, igra važnu ulogu u kineskoj inicijativi "Jedan pojas, jedna cesta" - rekao je Dominic Chiu, analitičar za Kinu u grupaciji Albright Stonebridge.

Ta dinamika znači da će energetska sigurnost još uvijek biti povezana s geopolitičkim tenzijama ili još opasnijim temama.

Istraga koju je u svibnju provelo Sveučilište Hallam iz engleskog grada Sheffielda pokazalo je da Kina u proizvodnji solarnih panela koristi prisilni rad Ujgura, turkijske etničke skupine koja prvenstveno živi u kineskoj regiji Xinjiang.

Sjedinjene Američke Države zbog toga su uvele sankcije za pet entiteta koji se povezuju s iskorištavanjem Ujgura. Kineski su se dužnosnici zbog toga požalili Amerikancima, no Chiu kaže da sankcije nisu značajno utjecale na njihovu industriju.

Osim očitih klimatskih benefita, u obnovljivim izvorima energije leži i nedvojbena politička moć. Rusija može obustaviti dostavu plina i nafte Europi, no jedna zemlja drugoj ne može uzeti sunce i vjetar.

Donošenjem zakonodavnog paketa o unutarnjim energetskim tržištima Europski parlament je snažno podržao razdvajanje vlasništva nad sustavima prijenosa u energetskom sektoru kao najučinkovitije sredstvo za poticanje ulaganja u infrastrukturu na nediskriminirajući način, s poštenim pristupom mreži za nove sudionike na tržištu te za transparentno tržište. Parlament je također naglasio važnost zajedničkog europskog stava o srednjoročnim ulaganjima (10-godišnji indikativni europski plan s naglaskom na povezanost mreža), tješnje suradnje među regulatornim tijelima, državama članicama i operatorima sustava prijenosa te snažnog postupka usklađivanja uvjeta za pristup mrežama. Na inicijativu Parlamenta, u sklopu dogovora postignutog s Vijećem, posebna je važnost dana pravima potrošača: u rezolucijama se ustrajalo na povećanju potrošačkih prava (promjena dobavljača, izravno informiranje s pomoću pametnih brojila i učinkovito postupanje s pritužbama podnesenim „ombudsmanu” za energetiku). Parlament se također izborio za priznavanje koncepta „energetskog siromaštva”. Snažno je podržao osnivanje Europske agencije za suradnju energetskih regulatora, naglasivši da joj moraju biti dodijeljene nužne ovlasti za rješavanje problema koje ne mogu riješiti nacionalna regulatorna tijela, a koji sprječavaju integraciju i ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.