Ljudska aktivnosti štetne po tlo Planeta se ubrzavaju, 40 posto tla je u ovome trenutku klasificirano kao degradirano, a polovica ljudi na svijetu trpi posljedice toga, pokazuju podaci UN-a.

Sposobnost svijeta da prehrani rastuću populaciju mogla bi zato biti kompromitirana. Žene u državama u razvoju posebno su pogođene jer često nemaju nikakvo zakonsko vlasništvo nad zemljom koje obrađuju.

Degradirana zemljišta – kojim nedostaje prirodnih resursa, plodnosti tla, vode, biološke raznolikosti, drveća ili autohtone vegetacije – nalazi se diljem našeg planeta. Mnogi ljudi degradirano zemljište smatraju sušnom pustinjom, prašumama osakaćenim drvosječama ili područjima prekrivenim urbanim širenjem, ali ona također uključuje naizgled „zelena” područja koja se intenzivno obrađuju ili su lišena prirodne vegetacije.

Uzgoj hrane na degradiranom zemljištu postaje sve teži kako se plodnost tla i vodni resursi iscrpljuju. Degradacija također pridonosi gubitku biljnih i životinjskih vrsta i može pogoršati klimatsku krizu smanjujući sposobnost Zemlje da apsorbira i skladišti ugljik.

Velik dio degradacije najvidljiviji je u zemljama u razvoju, a osnovni uzrok prekomjerne potrošnje događa se u bogatom svijetu, na primjer radi sve veće konzumacije mesa, za koje je potrebno mnogo više sredstava od uzgoja povrća, kao i radi brze mode.

Bez hitnog djelovanja, degradacija će se nastaviti širiti. Do 2050. godine, ako se nastavi ovim tempom, područje veličine Južne Amerike bit će dodatno degradirano, prema izvješću Global Land Outlook 2.

Obnavljanje degradiranog zemljišta može se učiniti jednostavnim promjenama metoda uzgoja, no mnogi poljoprivrednici ne poduzimaju ove korake zbog pritiska na proizvodnju, nedostatka znanja, loše lokalne uprave ili nedostatka pristupa resursima. Ipak, za svaki dolar potrošen na restauraciju, UN izračunava povrat između 7 i 30 dolara.

Ibrahim Thiaw, izvršni tajnik UN-ove konvencije za borbu protiv dezertifikacije pozvao vlade i privatni sektor da ulože 1,6 bilijuna dolara u sljedećem desetljeću kako bi se obnovilo oko milijardu hektara degradiranog zemljišta – što je područje veličine SAD-a ili Kine. To bi iznosilo samo mali dio od 700 milijardi dolara godišnje potrošenih na subvencije poljoprivredi i fosilnim gorivima, ali bi zaštitilo tlo, vodene resurse i plodnost planeta.

"Svaki poljoprivrednik, veliki i mali, može se baviti regenerativnom poljoprivredom. Postoji mnoštvo tehnika i ne trebate hi-tech ili doktorat da biste ih koristili. Moderna poljoprivreda promijenila je lice planeta, više od bilo koje druge ljudske aktivnosti. Moramo hitno preispitati naše globalne prehrambene sustave, koji su odgovorni za 80% krčenja šuma, 70% korištenja slatke vode i najveći su uzrok gubitka biološke raznolikosti na kopnu”, kazao je Thiew.

Otprilike polovica svjetske godišnje ekonomske proizvodnje, ili oko 44 milijarde dolara godišnje, izloženo je riziku zbog degradacije zemljišta, navodi se u izvješću. No ekonomska korist od obnove degradiranog zemljišta mogla bi iznositi između 125 i 140 biliona dolara godišnje, što bi bilo oko 50% više od 93 milijarde dolara zabilježenih globalnog BDP-a za 2021.

Izvješće Global Land Outlook 2, tek drugo takvo objavljeno izvješće, UN-u je trebalo pet godina da ga sastavi s 21 partnerskom organizacijom i predstavlja najopsežniju bazu podataka znanja o zemlji planeta do sada.

Europski parlament podupire inicijative usmjerene na poboljšanje javne svijesti i razumijevanja pozitivnog učinka funkcija i zaštite tla, uključujući one povezane s održivim upravljanjem tlom, zaštitom tla i njegovom obnovom, javnim zdravljem i održivošću okoliša, te naglašava da su za uspjeh nove strategije za tlo ključni osviještenost javnosti o funkcionalnostima tla i poznavanje tih funkcionalnosti.