Gradovi diljem svijeta ugasili su u subotu rasvjetu kako bi obilježili "Sat za planet Zemlju", globalnu akciju koja ove godine poseban naglasak stavlja na povezanost uništenja prirode sa sve učestalijim izbijanjima bolesti poput covida-19.
Svjetskim znamenitostima poput Eiffelova tornja u Parizu, Koloseuma u Rimu, Branderburških vrata u Berlinu, Opere u Sidneyju ili egipatskih piramida, koje su utonule u mrak u 20.30 sati na jedan sat, pridružili su se i brojni hrvatski simboli poput katedrale u Zagrebu, Gradskih zidina u Dubrovniku, pulske Arene, splitske Dioklecijanove palače...
Sat za planet Zemlju (Earth Hour) pokrenut je u Sydneyju 2007. godine kao građanska inicijativa u znak prosvjeda protiv klimatskih promjena.
Ove godine organizatori žele naglasiti da postoji veza između uništenja prirodnog svijeta i sve učestalijih pojava bolesti, poput covida-19, koje prelaze sa životinja na ljude. Znanstvenici vjeruju da ljudske aktivnosti, uključujući masovnu deforestaciju, uništenje životinjskih staništa i klimatske promjene potiču izbijanje novih bolesti te upozoravaju da možemo očekivati nove pandemije ukoliko se ništa ne učini.
"Bilo da se radi o smanjenju broja oprašivača, manje riba u morima, nestancima šuma i bioraznolikosti, sve je više dokaza da je priroda u slobodnom padu. A to je zbog načina na koji živimo i upravljavamo svojim gospodarstvima", rekao je Marco Lambertini, glavni direktor Svjetskog fonda za prirodu (WWF), organizatora Sata za planetu Zemlju.
On upozorava da je zaštita prirode "naša moralna odgovornost, a njezin gubitak nas čini ranjivijima na pandemije, ubrzava klimatske promjene i prijetnja je sigurnosti hrane".
S početkom akcije zamračili su se gradovi u Aziji - metropole od Singapora do Hong Konga, a svjetla su ugašena i na znamenitoj Operi u Sydneyju.
U južnokorejskoj prijestolnici Seulu u mraku su ostala povijesna gradska vrata Namdaemun, jedna od osam vrata gradskih utvrđenih zidina koja su opasivala grad za vrijeme dinastije Joseon. Iako hvali akciju, 18-godišnji Ian Tan iz Singapura ne vjeruje da je od nekog značaja.
"Jedan sat godišnje nije dovoljno da bismo zapamtili da su klimatske promjene uistinu pravi problem", rekao je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....