Iako su proizvođači i brojne strukovne udruge mjesecima pisali premijeru i ministrici argumentirane zahtjeve za odgodu ponovnog uvođenja povratne naknade od 50 lipa za mlijeko i fermentirane proizvode u PET ambalaži, od 1. srpnja ta se naknada ipak uvodi. To konkretno znači da će svježe mlijeko biti skuplje za 50 lipa, ali i manja plastična pakiranja, poput voćnih jogurta od 2 decilitra naviše.

Upravo to svježe mlijeko dolazi u dućane s domaćih farmi, a tetrapak pakiranja trajnog rezervirana su za uvozno mlijeko kojeg je sve više jer Hrvatska ne pokriva ni 50 posto količina mlijeka iz domaće proizvodnje. Da bi uvođenje povratne naknade na ambalažu i poskupljenje moglo dovesti do smanjenja potrošnje domaćeg svježeg mlijeka i dodatno destimulirati domaće proizvođače i prerađivače, te ugroziti likvidnost mliječne industrije, upozorili su iz HPK.

Novi namet

Naime, mliječna industrija mora taj namet nakon proizvodnje uplatiti u Fond koji im taj novac vraća nakon što trgovci prodaju proizvod.

Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kaže da 52 države (8 iz EU) imaju organizirani sustav povratne naknade, ali nitko nema povratnu naknadu za mlijeko i mliječne proizvode jer nije isplativa.

- S PET ambalaže u kojoj su bili mliječni proizvodi zbog masnoće je vrlo teško očistiti organske ostatke pa treba potrošiti puno više energije, vode i deterdženta da bi se na kraju recikliranjem dobila sirovina koja se može iskoristiti za manje vrijedne proizvode, poput ležišta za krave ili ležećih policajaca - kaže Bobetić.

Dodaje da će uvođenjem jednokratne PET plastične ambalaže od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda automatski doći do rasta cijena proizvoda pakiranih u ovoj ambalaži na policama od najmanje 0,53 kune po pakiranju, ne računajući pri tom na povećanje prodajne marže.

- Procjenjujemo da će prodajna cijena kilograma mlijeka odnosno mliječnih proizvoda minimalno porasti za 0,55 kn, gotovo do tri kune po kilogramu, ovisno od volumenu pakiranja većih od 0,20 litara. S obzirom da će cijene porasti u rasponu od 6 do 18%, zasigurno će doći i do pada potrošnje domaćeg svježeg mlijeka te ostalih mliječnih proizvoda za gotovo 20%. To će rezultirati još većim uvozom trajnih mlijeka pa će disproporcija u cijeni između domaćeg svježeg mlijeka u PET ambalaži i iznimno niskih cijena trajnih mlijeka iz uvoza biti gotovo 70%. Svježe mlijeko u PET ambalaži isključivo je proizvod domaćih proizvođača mlijeka - kaže Bobetić.

Veliki udarac domaćim mljekarima

Dalibor Janda, predsjednik Udruge otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk, kaže da se "uvođenjem jednokratne PET ambalaže od mlijeka u sustav povratne naknade zadaje veliki udarac domaćem mljekarskom sektoru, od proizvođača mlijeka do mliječne industrije, ali i samim potrošačima.

- Najveći se udarac zadaje domaćem svježem mlijeku koje dolazi s hrvatskih farmi, koje se dominantno pakira u PET ambalažu. Niti jedna država članica Europske unije sustavom povratne naknade nije obuhvatila jednokratnu plastičnu ambalažu od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda, štiteći i potičući na taj način svoj domaći mljekarski sektor - kaže Janda.

Dodaje kako trenutačne procjene govore da će se sustavom povratne naknade u kratkom razdoblju obuhvatiti oko 110 mil. ambalažnih jedinica od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda, ali i da postoji mogućnost pada potrošnje domaćeg svježeg mlijeka do oko 20% te ostalih tekućih mliječnih proizvoda između 7 i 12%.

Dakle, na potrošačima je sada odluka hoće li nastaviti kupovati domaće svježe mlijeko tako da vraćaju ambalažu pa će dobiti povrat od 50 lipa. Ili da više kupuju na mljekomatima kojih je, nažalost, vrlo malo.