COP26 je završio, a najviše nezadovoljne ostaju male, siromašne, države. Površinom male, otočne države, primjerice, najmanje su krive za stvaranje štetnih emisija, ali će snositi najveće posljedice klimatskih promjena, Financijska pomoć kojoj su moćnici obečali neće biti dovoljna.

Hrvatska ne spada u najsiromašnije države svijeta, no nije niti mjesto blagostanja. Premda podaci ukazuju kako Hrvatska kreira gotovo zanemariv globalni postotak štetnih emisija, posljedice klimatskih promjena svakako će osjetiti. Tom prilikom valja izdvojiti tekst Udruge za održivi razvoj Hrvatske, u kojem se upozorava na ono što bi se u Hrvatskoj moglo dogoditi, ali kako i to spriječiti.

Njihov tekst prenosimo u potpunosti:

Republika Hrvatska već je dulje vrijeme izložena negativnim učincima klimatskih promjena na prirodne ekosustave, gospodarske sektore i zdravlje ljudi, jer se geografski nalazi u Sredozemnom bazenu koji je prema međunarodnim rezultatima klimatskog modeliranja označen kao klimatski ”vruća točka“. Obzirom da Republika Hrvatska velikim dijelom spada u Sredozemnu regiju, sve je više dokaza da je izrazito osjetljiva na rastući utjecaj klimatskih promjena i da se njezina ranjivost na klimatske promjene kontinuirano povećava. Tako je ranjivost nekih gospodarskih sektora na klimatske promjene gotovo akutna, a posebice se to odnosi na poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo, energetiku i turizam.

Stoga posebno ne iznenađuje izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) prema kojem Republika Hrvatska spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP).

Posljedice klimatskih promjena dosad

Izračuni struke pokazuju da su ekonomski gubici uzrokovani ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1980. do 2013. iznosili oko 16,9 milijardi kuna, odnosno u prosjeku oko 510 milijuna kuna godišnje. Ti su ekonomski gubici još dodatno značajno porasli tijekom 2014. i 2015.. Time je ukupan iznos šteta za razdoblje od 1980. do 2015. godine postao veći od 21 milijarde kuna.

Također, prema stručnim procjenama, ekstremni vremenski uvjeti nanijeli su hrvatskom poljoprivrednom sektoru između 2000. i 2007. štetu od 1,3 milijarde kuna, dok je suša 2003. prouzročila štetu energetskom sektoru između 470 i 720 milijuna kuna.

U Republici Hrvatskoj je danas klima znatno drugačija nego prije 30 godina.

Različitim klimatološkim analizama došlo se do spoznaja o ključnim posljedicama klimatskih promjena:

porast prosječnih mjesečnih i godišnjih temperatura zraka, naročito u vegetacijskom razdoblju biljaka od travnja do rujna, što ima veliki negativni utjecaj na poljoprivrednu proizvodnjuporast maksimalnih dnevnih temperatura zraka u svim godišnjim dobima, pojava sve duljih razdoblja toplinskog stresa tijekom ljetnih mjeseci kada temperature zraka deset i više dana uzastopce prelaze 30 °C, čime se zaustavljaju fiziološki procesi kod biljaka te smanjuje kvaliteta i količina urodapromjene rasporeda i područja oborina koje uzrokuju sve više sušnih razdoblja u vegetacijskom razdobljupovećanje broja ekstremnih vremenskih pojava poput oluja, poplava, suša, požara, toplinskih valova, jako pljuskovitih oborina, tuča i kasnih proljetnih mrazova.

Predviđa se da će se u razdoblju od 2040. do 2070. snježni pokrivač u hrvatskim planinskim područjima smanjiti za čak 50 %. Već danas svjedočimo da bura na obali Jadrana poprima jačinu uragana, a porast razine mora najviše će pogoditi dolinu Neretve i urbana naselja uz jadransku obalu. U slučaju porasta razine mora od 50 cm do 2100. godine gotovo 100 000 stanovnika uz obale Jadrana morat će se preseliti u viša područja.

A što će u Hrvatskoj biti u buduće?

Za očekivati je da će tijekom idućih desetak godina upravo klimatske promjene u Republici Hrvatskoj postati goruća tema u gospodarstvu i društvu općenito. Jedna od njihovih najznačajnijih posljedica koja se očekuje jest i smanjenje prinosa poljoprivrednih kultura do 2050. godine za 3 do 8 %. To će zasigurno utjecati na kontinuirani rast cijena hrane i osnovnih životnih namirnica poput kruha, mlijeka, jaja i mesa.

Kao daljnje značajnije posljedice klimatskih promjena mogu se očekivati:

-povećanje broja požara s daljnjim porastom temperature

-više izdvajanja za popravke oštećenja energetske infrastrukture izazvane olujama

-negativan utjecaj na zdravlje stanovništva, ne samo zbog povećanja temperature, već i zbog bolesti koje će prenositi razni kukci i ptice

-valovi klimatskih migracija stanovništva sa sjevera Afrike, preko Hrvatske, prema središnjoj i sjevernoj Europi.

Naposljetku, i Ujedinjeni narodi (UN) procjenjuju se da će tijekom 21. stoljeća 25 % hrvatskog gospodarstva biti izloženo nepogodnostima uzrokovanim klimatskim promjenama.

Dramatični zahtjevi na prilagodbu Hrvatske klimatskim promjenama

Stupanj ranjivosti hrvatskog gospodarstva i društva na klimatske promjene moguće je ocijeniti već i na temelju pogleda na udio turizma i poljoprivrede u ukupnom BDP-u Hrvatske, koji se proteklih godina kreće na razini višoj od jedne četvrtine BDP-a. Takvo velika ovisnost gospodarstva o samo dvije djelatnosti povećava i njegovu ukupnu ranjivost te se negativno može odraziti i na sveukupan razvoj društva, a posebice na njegove najranjivije skupine.

Zato je za hrvatsko gospodarstvo i društvo neophodno pravovremeno provođenje prilagodbe klimatskim promjenama, a sve s ciljem izbjegavanja katastrofalnih posljedica za okoliš, društvo i gospodarstvo u bliskoj budućnosti. Izvjesno je da sadašnji trošak ulaganja u mjere prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj višestruko smanjuje trošak saniranja mogućih šteta u budućnosti.

Koliko je velika važnost prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj, pokazuje i usvojena Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu. Iz iste proizlazi da će za PRILAGODBU klimatskim promjenama do 2040. biti potrebna ogromna ulaganja u procijenjenom iznosu od gotovo 27 milijardi kuna, a posebice u sljedeće sektore gospodarstva:

-poljoprivredu 12,6 milijardi kuna

-vodne resurse 5,5 milijardi kuna

-šumarstvo 5,2 milijarde kuna

-energetiku 1,9 milijardi kuna i

-turizam 0,7 milijardi kuna.

Zaključak

Radi svega prije navedenog od prioritetne je važnosti u Republici Hrvatskoj pokrenuti: cjeloviti društveni proces prihvaćanja prilagodbe klimatskim promjenama teaktivnosti u svrhu predviđanja štetnih učinaka klimatskih promjena i poduzimanja odgovarajućih mjera po sektorima za sprječavanje ili smanjivanje štete koju oni mogu prouzročiti.

To bi na primjeru kasnih proljetnih mrazova koji proteklih nekoliko godina redovito uništavaju trud i muku hrvatskih voćara, vinogradara i povrćara, značilo pravovremeno tehnološko moderniziranje i opremanje anti-frost sustavima po uzoru na susjedne zemlje poput Slovenije i Austrije, gdje gotovo svi ugroženi cvjetovi tijekom cvatnje budu zaštićeni i uspješno zavrgnuti u domaće plodove. A gdje je potom i zaštita od poplava i oluja ...

-Neka investiranja moraju se dogoditi. Za deset godina imat ćemo više obnovljivih izvora energije i moguće je ostati kompetitivan. To je realističan scenarij. Bit će pritiska, ali samo ako se držimo dogovorenih agendi možemo uspjeti. Ako se umiješa ideologija i počinjemo s besmislenim ispitivanjem, tada će biti teško. Neke države samo čekaju takvu priliku pa da odmah nastave s proizvodnjom fosilnih goriva- razmišlja o pitanjima klimatske budućnosti Europe, zastupnica Europskog parlamenta Lídia Pereira.