Razine emisija stakleničkih plinova koje u godinu dana uzrokuju aktivnosti divljih svinja jednake su onima koje, u istom periodu, proizvede 1,1 milijun automobila.

"Kad razmišljamo o klimatskim promjenama, obično razmišljamo o klasičnom problemu s fosilnim gorivima. Aktivnosti divljih svinja jedan su od čimbenika ubrzavanja klimatskih promjenama, koji zapravo uopće nije istražen. Dok traže hranu, divlje svinje čupaju i oru zemlju. Usporedio bi ih s mini traktorima. Tako se mikrobi u tlu izlažu kisiku. Zatim se ti mikrobi počinju izrazito brzo razmnožavati, te tako stvaraju emisije CO2", objasnio je dr. Christopher O’Bryan sa Sveučilišta u Queenslandu.

Devastiranje okoliša od strane divljih svinja, znanstvenoj zajednici i poljoprivrednicima dobro je poznato, no utjecaj koji te životinje imaju na klimatske promjene, do sada nije bio zabilježen.

“Za aktivnosti divljih svinja odgovorni su ljudi. Širili smo ih po svijetu, daleko izvan njihovih prirodnih staništa. Tako i ovaj utjecaj na klimatske promjene treba pripisati ljudskom djelovanju", zaključio je O’Bryan.

Istraživači procjenjuju da divlje svinje, diljem svijeta, na lokacijama koja im nisu prirodna staništa, godišnje iskopaju površinu veću od 36 000 kvadratnih kilometara.

Divljih svinja najviše je u Oceaniji, gdje su te životinje operirale na otprilike 22.000 kvadratnih kilometara. Svinje u Oceaniji krive su za više od 60% procijenjenih godišnjih emisija koje uzrokuju životinje, emitirajući gotovo 3 milijuna metričkih tona CO2, što je približno razini emisija 643.000 automobila.

Premda se u Europskom parlamentu nisu još stigli pozabaviti partikularnim problemom divljih svinja, kako bi se usporile klimatske promjene na temelju prijedloga Parlamenta osnovat će se i Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene kako bi se pratio napredak i ocijenilo je li europska politika u skladu s tim ciljevima.