MEĐIMURSKA PRIRODA

Osnovnu priču smo posložili i sad sve što radimo je nadgradnja. Bitan je kontinuitet u radu, ističe ravnatelj Siniša Golub

Rijeka Mura

 Ljubica Vuko

Ne želimo biti skromni, imamo što pokazati, drago nam je da ljudi iz cijele Hrvatske pa i svijeta ovdje dolaze učiti što radimo i kako to radimo, koji su naši fenomeni, čime se ponosimo i kako to štitimo, kazao nam je Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove za zaštitu prirode “Međimurska priroda”.

image

Siniša Golub, ravnatelj JU Međimurska priroda

Ljubica Vuko

I doista u 15 godina koliko djeluje ta javna ustanova napravljeno je puno toga u zaštiti prirode. Novinari koji se u svom radu bave temama vezanim uz zaštitu prirode imali su priliku to vidjeti na studijskom putovanju koje je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja organiziralo u sklopu projekta „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000”. Novinari su upoznali vrijednosti područja kojima upravlja “Međimurska priroda” te obišli Centar za posjetitelje „Med dvemi vodami“ u Križovcu, Svetomartinsku Muru te „Matulov grunt“ u Frkanovcu.

image

JU Međimurska priroda

Ljubica Vuko

Javna ustanova “Međimurska priroda” smještena je u naselju Križovec u gradu Mursko Središće, u zgradi, koja je postojala još 1864., poznatoj kao Stara škola kojoj su udahnuli novi život i novu namjenu. Tu se na adresi Trg međimurske prirode 1, jedinom i prvom hrvatskom trgu posvećenom prirodi, nalazi i moderno opremljeni Centar za posjetitelje “Med dvemi vodama”, s dvjema galerijama sa stalnim interpretacijskim postavom i suvenirnicom te ulaznim info pultom. U okolišu Centra nalazi se interpretacijska brvnara “Moj hrast Adam” te dječje igralište “Rječica”.

image

Dječje igralište

Ljubica Vuko

O radu “Međimurske prirode”, njezinim aktivnostima i postignućima, prirodnoj baštini Međimurja, biljnim i životinjskim vrstama i zaštićenim područjima novinare je na terenu upoznala Mihaela Mesarić, stručna voditeljica u ovoj javnoj ustanovi, te Ivana Rojko, voditeljica Centra za posjetitelje “Med dvemi vodami”.

image

Centar za posjetitelje Med dvemi vodami

Ljubica Vuko
image

Hotel za kukce

Ljubica Vuko

Svetomartinska mura objedinjuje pojedinačne lokalne eko i etnoatrakcije. Uz lijevu obalu rijeke Mure uređeno je pet kilometara staze za laganu šetnju, pješačenje, bicikliranje i slične sportske aktivnosti, a kroz dvadeset edukativnih tabli postavljenih uz stazu može se saznati i niz zanimljivosti o prirodnoj baštini. Tu je i Mlinarov grunt, pašnjak međimurskih konja u Žabniku, Živa mrtvica, Dabrova ruta...

image

Edukativna tabla

Ljubica Vuko
image

Mlinarska kuća

Ljubica Vuko
image

Najsjevernija točka Hrvatske

Ljubica Vuko

Jedna od važnih točaka u upoznavanju međimurske prirode je i Matulov grunt. Stara „hiža‟ u Frkanovcu, građena prije više od stotinjak godina, rekonstruirana je i prenamjenjena u edukacijsko-istraživački centar posvećen leptirima te značajnim staništima biljnih i životinjskih vrsta gornjeg Međimurja. Ujedno, ona je i rezidencija za prirodoslovce, istraživače, ali i umjetnike. Nalazi se na području ekološke mreže Natura 2000, nedaleko lokaliteta Bedekovićeve grabe.

image

Matulov grunt

Ljubica Vuko/

“Međimurska priroda” ima trenutno 14 zaposlenih, a njezin ravnatelj Siniša Golub, koji ustanovu vodi od početka, naglašava važnost kontinuiteta u radu.

- Potreban je kontinuitet, ne treba čak ni osam godina zaokružiti nešto, mislim da je potrebno deset godina. Ustanova djeluje 15 godina i 15 godina su više-manje isti ljudi na čelu koji guraju te priče, od ideje do finalne realizacije. Osnovnu priču smo posložili i sad sve što radimo je nadgradnja. Može se dogoditi da novi ravnatelj nastavi priču svog prethodnika, ali obično svaki novi voli gurati priču u nekom svom smjeru i ako se iz mandata u mandat ljudi mijenjaju onda se često priče ne dovrše. Ovdje smo imali sreću što je 15 godina bilo kontinuiteta pa smo neke stvari od gole ideje do finalnog proizvoda izgurali i to je bitno – ističe Golub, koji je prije nego što je postao prvi ravnatelj Međimurske prirode djelovao u neprofitnom nevladinom sektoru za zaštitu prirode.

- Kao direktor ekološke udruge s projektima sam se susretao i prije ere EU, to je bila glavna referenca, kako naći novac izvana da bi se realizirale ideje doma – kazao nam je.

Na pitanje o dosadašnjim postignućima, odgovara kako su imali pozitivnu okolnost što je Međimurje sklono inovacijama zadnjih 20-tak godina i što politika voli prihvatiti ideje koje malo odskaču od prosjeka.

- A kad politika prihvati ideju onda je opet na provoditelju da nađe sredstva iz europskih fondova, i da se taj novac vrati a to bude mukotrpno. Zato je bitno ne uzeti previše ideja u realizaciju nego odabrati dvije-tri dobre i onda ih gurati otpočetka do kraja – ističe Golub.

O iskustvima kako su stvarali Centar za posjetitelje “Med dvemi vodami” objavili su i knjigu koja može biti korisna i drugima, a to je samo dio izdavačke djelatnosti “Međimurske prirode” u educiranju javnosti o zaštiti prirode.

Golub kaže i kako ih je u ustanovi kad su počinjali bilo jedan-dva, onda četiri pa su polako narasli na osam.

- Zadnjih nekoliko godina kad sve te priče i infrastrukturu treba održavati ima nas 14, ali sve je počelo od jedne uske jezgre, dvoje,troje ljudi - kazuje.

Dok smo boravili na Matulovom gruntu pitali smo ga i što bi izdvojio kao najznačajnije u zaštiti međimurske prirode.

- Ovdje gdje smo sad trenutno je područje Natura Međimurje, tu su leptiri plavci iz roda phengaris, dakle dvije od sedam najugroženijih vrsta leptira u Europi, ali nam je četvrtina županije pod zaštitom u Regionalnom parku Mura-Drava, dakle nizinske rijeke koje se brendiraju na razine Europe kao Europska Amazona. Na to smo posebno ponosni, to je veliki izazov, ali zato smo tu, zato postojimo – zaključuje Siniša Golub.

Uz niz zaštićenih područja kao što su platana u Nedelišću, ginko u Donjoj Dubravi ili pak dvije glicinije i Perivoj Zrinski u Čakovcu, i razna druga, recimo i kako je u okviru ekološke mreže Natura 2000 u Međimurskoj županiji sedam područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove – Mura, Međimurje, Donje Međimurje, Nedelišće, Mačkovec-ribnjak, Dravske akumulacije i Gornji tok Drave te dva područja očuvanja značajna za ptice – Dravske akumulacije i Gornji tok Drave.

U rujnu 2021. UNESCO je službeno proglasio 5-državni rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, čime je to područje postalo najveće zaštićeno riječno područje u Europi, a Europska Amazona prvi na svijetu rezervat biosfere kojim zajednički upravlja pet zemalja, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Mađarska i Srbija. To u JU "Međimurska priroda" smatraju svojevrsnom krunom dosadašnjih napora u zaštiti prirode Međimurja.

image

Rijeka Mura

Ljubica Vuko

Spomenimo kako su Direktiva o pticama i Direktiva o staništima koje je donijela Europska unija ključni propisi u očuvanju prirode i temelj Nature 2000. Europski parlament u rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, podsjeća na obvezu da se spriječi pogoršanje trendova očuvanja i stanja svih zaštićenih staništa i vrsta do 2030. te da se osigura da na razini država članica barem 30 posto vrsta i staništa koja trenutno nemaju povoljan status bude u toj kategoriji ili pokazuje snažan pozitivan trend. Parlament smatra da bi trebalo što prije postići povoljno stanje očuvanosti za sve zaštićene vrste i staništa u skladu s Direktivom o pticama i Direktivom o staništima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. studeni 2024 14:57