Europski parlament na posljednjoj plenarnoj sjednici usvojio je rezoluciju o utjecaju priobalnih vjetroelektrana i drugih sustava za proizvodnju obnovljive energije na sektor ribarstva. Upozorili su pri tom kako izgradnja novih priobalnih vjetroelektrana može negativno utjecati na život u moru i ribarstvo.

S obzirom da je energija iz obnovljivih izvora na moru jedno od rješenja koja države članice mogu odabrati za ostvarenje cilja klimatski neutralne Europe, što je Europska unija zacrtala do 2050. godine kroz europski zeleni plan, o mogućnostima u prijelazu na čistu energiju pitali smo hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu SDP-ova Predraga Freda Matića iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, ujedno i člana Odbora za ribarstvo.

Zastupnika Matića pitali smo kakvo je njegovo razmišljanje o izgradnji priobalnih vjetroelektrana i drugih mogućnosti prelaska na čistu energiju.

- U mogućnosti smo proizvoditi energiju iz lokalnih resursa, ravnomjerno razvijati energetsko gospodarstvo te dugoročno smanjiti uvoz energije. Imamo iskustva u razvijanju OIE projekata, prije svega vjetroelektrana na kopnu, solara, biomase i bioplina kao i geotermalne energije. Trud je očigledan, međutim elektrifikacijom u drugim gospodarskim sektorima (transport i zgradarstvo) rast će i potražnja električne energije. Smatram da se tu offshore (odobalni) obnovljivi izvori energije moraju nametnuti kao dugoročni izvori energije, koji će ujedno pridonijeti i dekarbonizaciji u Hrvatskoj - kaže zastupnik Matić.

Ističe kako Hrvatska ima veliki potencijal raznih OIE tehnologija, kaže - sunca i vjetra ima k'o u priči.

- Ali imamo i veliki potencijal za iskorištavanje energije na Jadranu, Italija je već krenula s time. Naime, vjetrovi na moru su učestaliji i brži nego na kopnu. U vjetroelektranama na moru se proizvodi čista električna energija, koja je konkurentna, a tokom samog procesa pretvorbe ne zagađuje se okoliš. Veća ulaganja u offshore izvore energije jesu ujedno i krucijalne u smanjenju ovisnosti o uvozu fosilnih goriva iz Rusije i ostalih trećih zemalja te ostvarenju postavljenih ciljeva klimatske neutralnosti i nulte stope onečišćenja do 2050. - ističe eurozastupnik u odgovoru na naš upit.

Također kaže kako trenutno u Hrvatskoj ne postoji nacionalni pravni okvir za razvoj offshore vjetroelektrana. To je, dodaje, glavni razlog zbog čega za sada nema instaliranih kapaciteta.

- Istina je da je Jadransko more dublje te da ima veći značaj za turizam u odnosu na Sjeverno more gdje je većina vjetroelektrana na moru izgrađena, ali postoje lokacije na Jadranu na kojima vjetroelektrane na moru ne bi bile vidljive – kaže Matić.

- Moramo imati na umu da korištenjem potencijala obnovljivih izvora energije, Hrvatska može postati energetski neovisna i čak izvoziti električnu energiju. Tehnološki razvoj te pad proizvedene cijene električne energije iz vjetroelektrana na moru diljem Europe daje optimizma da se slični trendovi mogu preslikati u Hrvatskoj. Međutim, Hrvatska će se morati snažnije angažirati kako bi pokrenula taj sektor – naglašava Predrag Fred Matić.