Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan predstavila je dio rezultata istraživanja javnog mnijenja na temu prijevara, sadržaja deklaracija te označavanja porijekla hrane.

Istraživanje je za Borzan proljetos provela jedna agencija na 805 ispitanika iz Hrvatske, a do sad su predstavljeni rezultati koji se odnose na poskupljenja hrane, energetska pića i prisutnost pesticida u proizvodima.

Ispitivana je percepcija građana o proizvodima s kojima se najčešće manipulira u pogledu njihovih svojstava, porijekla i sastava. Najvažniji kriteriji pri kupnji, kako je pokazalo istraživanje, su kvaliteta, sigurnost hrane, utjecaj na zdravlje, cijena, porijeklo i utjecaj na okoliš.

- Proizvod kojeg je odabralo najviše građana je med, njih više od 50%, što ne iznenađuje obzirom na manjkavo zakonodavstvo EU koje dopušta oznaku „mješavina EU/ne-EU meda“ te velike količine patvorenog uvoznog meda. Druga grupa proizvoda na koje građani najviše sumnjaju je svježe meso, a treća je hrana iz ekološkog uzgoja, za koju se često ispostavi da sadrži tragove sredstava koji nisu dopušteni u ekološkoj poljoprivredi. Nakon toga ide maslinovo ulje, koje također može nositi oznaku „mješavina EU/ne-EU ulja“ - izvijestila je Borzan.

Nakon maslinovog ulja (38,6 posto) prema percepciji građana su suhomesnati proizvodi (27,3 posto), prirodni sokovi (25,1), mlijeko (23,6 posto), riba (15,5 posto) i vino (5,6 posto).

Čitajte deklaracije

Kako je eurozastupnica Borzan pojasnila, jedan od glavnih načina za informiranje građana o hrani koju kupuju su propisane deklaracije i etikete na ambalaži. Iako 98% ispitanih građana navodi kako barem nekad čitaju deklaracije prilikom kupnje prehrambenih proizvoda, većina to ne čini redovito: 16% to čini rijetko, a 47% povremeno, samo 35% čita deklaracije redovito. Jedan od razloga za to su nerazumljivost i nečitkost deklaracija, na što se žali 72% ljudi, više od dvije trećine ispitanih.

Jedno od pitanja je bilo je li u redu da se proizvod u kojem je većina sastojaka uvozna reklamira kao domaći i čak 91% građana smetaju takve marketinške prakse.

- Sljedeći put kad odete u trgovinu, uzmite suhomesnati proizvod koji se reklamira kao domaće, slavonsko ili dalmatinsko. Zatim pogledajte na deklaraciju odakle je porijeklo glavnog sastojka, odnosno mesa. U velikoj većini slučajeva slovima od nekoliko milimetara piše kako je meso iz EU, iako se proizvod reklamira i prodaje kao domaći. Naravno da se ne može proizvođačima zabraniti korištenje uvozne sirovine, ali se potrošaču mora jasnije i vidljive ukazati na to - upozorila je hrvatska europarlamentarka.

‘Od polja do stola‘

Biljana Borzan je najavila i kako krajem ove godine u Europski parlament dolaze nova europska regulativa o informiranju potrošača o hrani te direktiva o medu, kroz koje planira riješiti dio problema na koje građani ukazuju.

-Teren sam pripremila kroz strategiju “Od polja do stola”, kroz koju sam na popis prioriteta Parlamenta stavila izmjene načina označavanja porijekla hrane, pogotovo meda i mesnih proizvoda. Za med je potrebno uvesti obvezno označavanje točne zemlje ili zemalja podrijetla, jer oznaka “mješavina EU/ne-EU” toliko neodređena da može značiti da je med došao iz Sunčevog ustava. Slična je situacija s maslinovim uljem. Cilj mi je zatvoriti rupe u propisima koje omogućuju lov u mutnom, a građane bolje informirati o hrani koju kupuju - istaknula je Biljana Borzan.