Mikroplastika iz europskih rijeka pronalazi put do arktičkih mora, pokazuju istraživanja.

Ove sitne plastične čestice, koje dolaze iz odjevnih vlakana, automobilskih guma, kozmetike i mnogih drugih izvora, pronađene su diljem cijelog planeta, od vrha Mount Everesta do najdubljih oceana. Poznato je da ljudi konzumiraju sitne čestice hranom i vodom, kao i udišući ih. Pokazalo se da mikroplastika šteti divljim životinjama, ali utjecaj na ljude nije poznat, iako se u laboratorijskim testiranjima pokazalo kako oštećuje ljudske stanice. Pronađeni su i na Arktiku, a do sada nije bio poznat izvor tih sitnih čestica.

Nova studija objavljena u časopisu Nature , koju je vodio Mats Huserbråten s Instituta za istraživanje mora, u Bergenu, Norveška, sugerira da su se čestice u Arktičkom oceanu, nordijskim morima i Baffinovom zaljevu proširile iz Europe.

Znanstvenici su modeliranjem predvidjeli koliko će mikroplastičnih čestica biti u određenim dijelovima oceana i usporedili su to s uzorcima vode s tih mjesta. Njihova analiza ukazuje na to da mikroplastika kruži Arktikom najmanje desetljeće.

Kako bi to riješili, kombinirali su modele oceanskih struja između 2007. i 2017. sa simulacijama plutajućih mikroplastičnih pokreta. Zatim su simulirali ispuštanje mikroplastike iz 21 velike rijeke diljem sjeverne Europe i Arktika svaki dan tijekom 10-godišnjeg razdoblja i modelirali njihovo kretanje tijekom desetljeća.

Otkrili su da je većina simuliranih čestica plutala duž dva glavna puta nakon što su ispuštene iz rijeka, pri čemu je 65% čestica putovalo duž norveške obale prema Laptevskom moru, sjeverno od Rusije, da bi završile u Arktičkom oceanu.Trideset posto je otišlo u drugom smjeru, putujući preko Grenlanda, a zatim dalje na jug duž, sjeveroistočne obale Kanade.

Analiza morske vode pronađene u svakom od ovih područja pokazala je da je distribucija plutajuće mikroplastike u skladu s onim što su predvidjeli modeli. Istraživači su upozorili da je potrebno bolje gospodarenje otpadom kako zdravlje arktičkog ekosustava ne bi bilo ugroženo. Trenutne metode za smanjenje oslobađanja mikroplastike uključuju ugrađivanje filtera u perilice rublja za hvatanje čestica. Također se mogu ukloniti nekim tretmanima otpadnih voda i pitke vode.

Prema podacima Europske komisije, više od 80 % morskog otpada je plastika. Proizvodi obuhvaćeni tim novim zakonom čine 70 % svih predmeta u morskom otpadu. Zbog svoje spore razgradnje plastika se nakuplja u morima, oceanima i na plažama EU-a i diljem svijeta. Plastični ostaci nalaze se u morskim životinjskim vrstama – poput morskih kornjača, tuljana, kitova i ptica, ali i u ribama i školjkama, a time i u prehrambenom lancu ljudi.

Nadalje, Europski parlament je 2019. odobrio novi zakon kojim se zabranjuju plastični predmeti za jednokratnu upotrebu kao što su tanjuri, pribor za jelo ili slamke za piće.