Ambiciozan projekt pošumljavanja, koji su provele izbjeglice smještene u Kamerunu, rezultirao je pretvaranjem pustinje u šumu - i tako na bolje promijenilo živote tamošnjeg stanovništva.

Regija, već snažno pogođena klimatskim promjenama, od 2014. postala je dom gotovo 70.000 izbjeglica. Većina njih su pobjegli od nasilja koje je provodila militantna skupina Boko Haram u susjednoj Nigeriji. Novi dolasci u početku su ubrzali proces dezertifikacije.

Izbjeglice i lokalne zajednice zatim su prošli obuku o tome kako sadnicama dati najbolje šanse za preživljavanje u takvim teškim uvjetima. Takozvana "tehnologija čahure", koju je razvila tvrtka Land Life Company, uključuje ukopavanje spremnika za vodu, u obliku krafne, izrađenog od recikliranih kartona. Tako se okružuje korijenje biljke i hrani je.

Do danas su volonteri u izbjegličkom kampu unijeli novi život za 100 hektara (što je jednako veličini 250 nogometnih igrališta) teško degradiranog zemljišta.

-Izbjeglički kamp Minawao postao je mjesto koje je prepuno biljaka i zelenila. Imamo hladovinu od sunca, tlo se poboljšalo, a drveće privlači vodu- objasnila je Lydia Youcoubou, jedna od volonterki.

Agencija UN -a za izbjeglice, UNHCR i Svjetska luteranska federacija (LWF) pokrenuli su program pošumljavanja 2018. godine.

Europski parlament odlučio sastaviti dva nezakonodavna izvješća o vlastitoj inicijativi: jedno o jačanju mjera Unije za zaštitu i obnovu svjetskih šuma (Rezolucija Europskog parlamenta od 16. rujna 2020. o ulozi EU-a u zaštiti i obnovi svjetskih šuma (2019/2156I i drugo o novoj europskoj strategiji za šume (Rezolucija Europskog parlamenta od 8. listopada 2020. o europskoj strategiji za šume – daljnji koraci (2019/2157(INI)). U vezi s prvim izvješćem Parlament je također usvojio zakonodavno izvješće o vlastitoj inicijativi o globalnom krčenju šuma (Rezolucija Europskog parlamenta od 22. listopada 2020. s preporukama Komisiji o pravnom okviru EU-a za zaustavljanje i poništavanje globalnog krčenja šuma koje je uzrokovao EU