Od 31. listopada do 12. studenoga škotski grad Glasgow bit će domaćin Klimatske konferencije (COP26), odnosno 26. konferencije članica UN-ove okvirne konvencije o promjeni klime (UNFCCC). Konferencija se prvobitno trebala održati od 9. do 19. studenoga 2020., ali je zbog pandemije prebačena na ovogodišnji studeni kad će Glasgow’s Scottish Events Campus, koji je prošle godine pretvoren u privremenu bolnicu za prihvat oboljelih od covida-19, ugostiti oko 20.000 delegata iz cijelog svijeta. Bit će to i najveća međunarodna konferencija od početka pandemije: u Glasgow će doći političari, biznismeni, znanstvenici, nevladini aktivisti, novinari, ali i neizbježni celebrityji. Kako se COP26 smatra najvažnijom klimatskom konferencijom nakon one u Parizu 2015. godine, skupu će nazočiti i niz svjetskih lidera kao što su američki predsjednik Joe Biden, britanski premijer Boris Johnson, kraljica Elizabeta II., kanadski premijer Justine Trudeau, predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen i francuski predsjednik Emmanuel Macron, dok će Hrvatsku predstavljati premijer Andrej Plenković.

- COP26 se uslijed aktualne pandemije održava gotovo dvije godine nakon prethodnog COP25 u Madridu. Kao i u svim drugim područjima ljudskog djelovanja, virtualne platforme i virtualni sastanci nešto su što smo silom prilika dobro usvojili. Ipak, zbog složenosti procesa klimatskih pregovora na COP-konferencijama nužno je održati konferenciju uživo. Sastanci uživo u sklopu COP26 omogućit će prisutnim delegatima da brže i efikasnije komuniciraju točke prijepora u mnogim vrlo tehničkim raspravama. Unatoč svim kritikama na sporost pregovora unutar COP-konferencija, riječ je i dalje o jedinom globalnom okviru koju uključuje sve države i predstavnike ostalih skupina – kaže klimatolog dr. Ivan Güttler iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ). - Iako su tijekom zadnje dvije godine mnogi pripremni sastanci održavani virtualno, ovogodišnji COP imat će fokus na sastancima uživo. Nadamo se da će to biti prilika za jačanje međusobnog povjerenja između država potpisnica Konvencije, ali i brzine unutar klimatskih pregovora – dodao je Güttler.

Našem sugovorniku ovo je treća UN-ova klimatska konferencija. - Moje obveze će uključivati dvije skupine aktivnosti. Prva je podrška timu EU u radu stručnih grupa koje prije i za vrijeme konferencije daju doprinose i prijedloge u pripremi pozicija EU u pregovorima. Druga skupina aktivnosti uključuje podršku ostalim članovima hrvatske delegacije, posebno u pitanjima koja se vežu za znanosti o klimatskim promjenama i prilagodbi na klimatske promjene. Na konferenciji će sudjelovati predstavnici međunarodnih organizacija i inicijativa koje se bave stanjem klimatskog sustava, s osnovnim ciljem da rezultati aktualnih znanstvenih istraživanja budu što jasnije prezentirani ostalim delegatima koji dolaze iz različitih grupacija i stručnih pozadina – rekao je Ivan Güttler.

Poput brojnih sudionika konferencije i Güttler napeto prati završnicu priprema za COP26 koji se održava u izvanrednim uvjetima. Pandemija koronavirusa, kriza u opskrbi gorivom i namirnicama u Velikoj Britaniji, najava štrajka u javnom prijevozu u Glasgowu tijekom konferencije vrlo su ozbiljni problemi koji zadaju muke organizatorima.

- Organizirati COP uvijek je veliki izazov. Organizacija COP-a u uvjetima pandemije jako povećava taj izazov – rekao je za New York Times Alok Sharma, britanski ministar gospodarstva, koji predsjeda Konferencijom. Iako su organizatori Konferencije smatrali da bi svi sudionici COP-26 trebali biti cijepljeni, Ujedinjeni narodi odustali su od takva zahtjeva. Kako je u mnogim siromašnim zemljama cjepivo jedva dostupno, Velika Britanija ponudila je besplatno cijepljenje svima koji dođu u Glasgow a nisu u mogućnosti cijepiti se. Nadalje, za 20.000 sudionika tijekom 14 dana osigurano je oko 280.000 brzih antigenskih testova koji će se distribuirati hotelima i pansionima u kojima delegati budu odsjeli. Svi koji budu pozitivni na antigenskom testu morat će odmah u izolaciju te na PCR-test. No, predsjednici i premijeri država zbog diplomatskog imuniteta bit ću izuzeti od obavezne karantene, ali Alok Sharma se uzda u njihovo “dobro ponašanje”.

Klimatolog dr. Ivan Guttler

Marko Miscevic/Cropix

Uza sve organizacijske probleme Sharma ima još odgovorniji zadatak: osigurati da COP26 bude uspješan. Mnogi analitičari smatraju da ova Konferencija svojom važnošću ide u red UN-ovih konferencija koje su održane 1997. godine, 2009. i 2015. godine. Podsjetimo, COP3, u Kyotu 1997. godine rezultirao je Kyotskim protokolom, COP15 u Kopenhagenu 2009. godine bio je fijasko, a COP21 u Parizu 2015. godine doveo je do povijesnoga Pariškoga klimatskog sporazuma koji je na snagu stupio 2016. godine.

Podsjetimo, Pariški klimatski sporazum predviđa poduzimanje svih raspoloživih mjera kojima bi se zagrijavanje trebalo zadržati ispod dva Celzijeva stupnja do kraja ovog stoljeća, s time da treba težiti da porast ne bude veći od 1,5 stupnjeva, što bi omogućilo opstanak malih pacifičkih otočnih država kao što su Maldivi, Fidži, Bahami, Marshallovi Otoci i druge koje su već sad opasno ugrožene globalnim zagrijavanjem. No početkom kolovoza Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) u svom novom izvještaju upozorio je da će, ako ne dođe do brze reakcije na velikoj skali kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova, prosječna globalna temperatura vrlo vjerojatno narasti za 1,5 Celzijevih stupnjeva u idućih 20 godina.

IPCC je upozorio kako čovječanstvo ima sve manje vremena za usporavanje klimatskih promjena koje su već na djelu. Čak i ako se drastično smanje emisije u idućem desetljeću, prosječna temperatura i dalje bi mogla narasti za 1,5 stupnja do 2040. te potencijalno za 1,6 stupnjeva do 2060. godine, prije nego što bi se stabilizirala. U slučaju da ne djelujemo na vrijeme temperatura bi do 2060. mogla narasti za dva, a do kraja stoljeća za 2,7 stupnjeva. Zemlja nije bila toliko topla od pliocena, prije oko 4 milijuna godina, kad su oceani bili 25 metara viši nego danas. Stoga je moto konferencije u Glasgowu “Keep 1,5 ˚C alive”.

- Prvi od tri izvještaja IPCC-a u šestom izvještajnom ciklusu daje vrlo jasan pregled odgovora na ovo pitanje. Vjerojatnost zadržavanja globalnog zagrijavanja ispod 1,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na drugu polovinu 19. stoljeća postoji ako idućih desetljeća provedemo brze i učinkovite putanje smanjenja emisija svih stakleničkih plinova koje emitiramo korištenjem plina, nafte i ugljena te proizvodnjom hrane i ostalim aktivnostima. Pratiti trenutnu situaciju nije ugodno jer raste broj istraživanja koji ukazuju na značajnu razliku između utjecaja na klimatski sustav između različitih nivoa zagrijavanja, a istodobno je brzina dekarbonizacije nedovoljna da bi se izbjegla granica od 1,5 Celzijevih stupnjeva. U slučaju probijanja ove granice, 1,7 stupnjeva je za klimatski sustav manji šok od 1,9 Celzijevih stupnjeva, te je nužno i u slučaju probijanja raditi na smanjenju emisija stakleničkih plinova, stabilizaciji, a onda i vraćanju koncentracija tih istih plinova u atmosferi u raspon vrijednosti unutar kojih se današnja biosfera i naša vrsta razvijala – pojasnio je Ivan Güttler.

Klimatska konferencija u Glasgowu bit će i svojevrsna inventura onoga što su vlade i države napravile u posljednjih šest godina od potpisivanja Pariškoga klimatskog sporazuma. Stoga nimalo optimistički ne zvuči nedavno objavljena studija Climate Transparency Report koja pokazuje kako emisije ugljikova dioksida snažno rastu u 20 najbogatijih zemalja svijeta. U studiji se navodi da će emisije ugljikova dioksida ove godine narasti četiri posto u skupini zemalja G20. Grupa G20 odgovorna je za oko 75 posto globalnih emisija, koje su prošle godine pale oko šest posto zbog zatvaranja gospodarstava tijekom lockdowna.

Iako je danas problem klimatskih promjena mnogo dramatičniji nego 1990. godine kada je IPCC objavio svoj prvi izvještaj, postoje i naznake optimizma. Prvo, u odnosu na doba prije 20 ili 30 godina čovječanstvo raspolaže tehnologijama koje nam omogućavaju da postupno, a zatim i potpuno odustanemo od fosilnih goriva, čije izgaranje dovodi do emisije ugljikova dioksida u atmosferu. Drugo, u razvijenom svijetu postoji svijest o ozbiljnosti klimatskih promjena i nužnosti odustajanja od industrije fosilnih goriva. Nadalje, ohrabrujuća je činjenica da sadašnji američki predsjednik Joe Biden, za razliku od svoga prethodnika Donalda Trumpa, poštuje znanstvene činjenice o globalnom zagrijavanju. O Bidenovoj ozbiljnosti u pristupu klimatskoj krizi, što je termin koji sada koriste vodeći svjetski mediji, najbolje govori činjenica da je odmah nakon pobjede na izborima anulirao Trumpovu klimatsku politiku i vratio SAD u Pariški klimatski sporazum.

- Povratak SAD-a pozitivan je znak i podrška u čitavom procesu. Po meni, riječ je o važnom, ali ipak simboličnom elementu. Iako možemo dugo analizirati povijesne akumulirane emisije ili emisije po stanovniku za svaku državu, danas SAD emitira 15 posto ugljičnog dioksida. To znači da je nužno da i unutar SAD-a dođe do brže i efikasnije dekarbonizacije, no isti zadatak postavlja se i pred sve ostale potpisnice Pariškog sporazuma – naglasio je Güttler. Jedan od najvećih izazova skupa u Glasgowu odnosi se na obaveze bogatih prema siromašnim zemljama, ujedno i najpogođenijih klimatskim promjenama.

- Postoji načelna obaveza da države razvijenog svijeta ulažu godišnje 100 milijardi američkih dolara u različite oblike pomoći zemljama u razvoju za prilagodbu klimatskim promjenama. To se i događa u određenoj mjeri: procjene su da se oko 70 milijardi dolara ulaže u prilagodbu i ublažavanje, ali nije dosegnut cilj od 100 milijardi dolara. U svakom slučaju, aktivnostima ublažavanja izvora klimatskih promjena te prilagodbom na promjene koje ne možemo izbjeći moramo se i dalje baviti i mi u Hrvatskoj. Želimo unaprijediti sigurnost i kvalitetu života u našim gradovima, naseljima i selima, i to je cilj vrijedan svih napora kroz koje danas prolazimo – zaključio je Ivan Güttler.

GLOBUS