Limnolog Viktor Tóth s Instituta za limnološka istraživanja jezera Balaton, u intervjuu za mađarski portal Sonline, izjavio je da bi slavno mađarsko jezero Balaton, u najgorem slučaju, moglo presušiti do 2050. godine, a postati nepovoljno za kupanje već do 2035. godine.

Limnologija je, inače, grana hidrologije koja se bavi istraživanjem jezera, posebno fizikalnim i kemijskim svojstvima jezerske vode i biologijom jezera.

Stručna mišljenja o ekosustavu Balatona, uključujući i ona o mogućem isušivanju jezera, sve češće se mogu čuti u javnom prostoru u Mađarskoj, prenosi Hungary Today.

"Da se ljudi ne miješaju u život Balatona, jezero bi samo od sebe bilo dobro. Jedan primjer je razina vode. Visoka, pretjerano stabilizirana razina može biti motivirana gospodarskim i turističkim interesima, ali ne i biološkim. Početkom 2000-ih, nitaste alge (kolonije primitivnih mikroskopskih biljaka koje se povezuju u niti ili mrežaste niti, op.a.) pojavile su se u plitkoj, toplijoj vodi na južnoj obali, smanjivši mogućnost kupanja gotovo na nulu", kaže Tóth.

"Djelatnici istraživačkog instituta u Tihanyju brinu za zaštitu Balatona, a ponekad nas pitaju za savjet, koji onda ili prihvate ili ne. Primjerice, stručnjaci za vodu nisu prihvatili zabrinutost znanstvenika iz Limnološkog istraživačkog instituta o regulaciji vodostaja", rekao je Tóth, dodajući da "pretjerano stabilni vodostaji nisu dobri za ekosustav Balatona" te da su trenutačni "niži vodostaji uzrokovani ekstremnom sušom".

'Degradacije trske je rezultat ljudske aktivnosti'

Kako kaže Tóth, živi se organizmi prilagođavaju trenutačnom vodostaju. "U plitkoj vodi može niknuti trska i trava će bujati", dok će se u visokoj vodi "trska povući te može biti manje trave i više algi".

Voda koja je stabilna na velikoj nadmorskoj visini, kako objašnjava, ne uzburkava se pa stanje nedostatka kisika traje dulje vrijeme, voda postaje vrlo topla jer je izložena dugotrajnoj vrućini, a organizmi koji uzrokuju nedostatak kisika u toploj vodi postaju aktivni.

Također kaže da, kad bi protok vode bio prirodan, trska bi se sama regenerirala. "Intenzivna degradacija trske rezultat je ljudske aktivnosti, a nedostatak promjena razine vode onemogućuje da se trska razmnožava iz sjemena".

"Ako me upitate u krivom trenutku, reći ću vam da bi se to (presušivanje Balatona) moglo dogoditi do 2050. godine, a do 2035. jezero bi moglo biti nepovoljno za kupanje. To je najgori scenarij", upozorava Tóth.

No, dodaje kako je "teško predvidjeti u kojem će smjeru ići promjene pa ne možemo znati što će se dogoditi".

Tóth također naglašava jedinstvenost najvećeg jezera u Mađarskoj.

"Jezero Balaton je iznimno jedinstveno, plitko i vrlo veliko. Mnogi inozemni istraživači dolaze ovamo radi limnoloških studija jer ovo lako dostupno jezero ima brojne jedinstvene značajke. Primjeri uključuju alge te smeđu vodu bazena Keszthely, bistru vodu bazena Siófok, pješčane sprudove južne obale i glineni sediment na sjevernoj obali", zaključuje mađarski limnolog.

Europski parlament proglasio je u studenom 2019. klimatsku i ekološku kriza u Europi i svijetu. Zastupnici su zatražili od Komisije da svi relevantni zakonski i proračunski prijedlozi budu u potpunosti usklađeni s ciljem ograničenja globalnog zatopljenja do 1,5°C.

U lipnju 2021. Parlament je podržao zakon o klimi, njime se politička predanost europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara u obvezu.