Oborine su se u subotu na vrhu Grenlanda (3200 metara) prvi put spustile u obliku kiše.

Temperature na vrhu Grenlanda tijekom vikenda porasle su iznad nule treći put u manje od deset godina. Topli zrak potaknulo je kišu koja trajala tri dana, te na ledene površine izlila nevjerojatnih 7 milijardi tona vode.

Prema podacima Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu, bila je to najveća količina oborina na ledenoj ploči od početka vođenja evidencije 1950. godine, a količina otopljene ledene mase u prošlu nedjelju bila je sedam puta veća od dnevnog prosjeka za ovo doba godine.

"Ekstremni vremenski događaji, uključujući zatopljenje i jak vjetar, a sada i kišu, u posljednjih 10 godina događaju se izvan raspona onoga što se smatra normalnim. Kiša će trajno utjecati na svojstva snijega, stvarajući koru koja će apsorbirati više energije od Sunca, sve dok ne bude zatrpana snijegom", izjavila je Jennifer Mercer, voditeljica programa Ureda za polarne programe pri Nacionalnoj zakladi za znanost.

Kao odgovor na prijedlog Komisije za okvir klimatske i energetske politike do 2030. Parlament je odaslao snažnu poruku pozivajući na tri obvezujuće ciljne vrijednosti (ambicioznije od onih koje su na kraju dogovorene): smanjenje domaćih emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % u usporedbi s razinama iz 1990.; udio od 35 % obnovljivih izvora energije u potrošnji konačne energije; i 40-postotno povećanje energetske učinkovitosti.

Prije Pariške konferencije COP 21 2015. Parlament je ponovno naglasio da postoji hitna potreba „za učinkovitom regulacijom i ograničavanjem emisija u međunarodnom zračnom i pomorskom prometu”. Izrazio je razočaranje činjenicom da s Međunarodnom organizacijom civilnog zrakoplovstva (ICAO) nije postignut dogovor u vezi sa smanjenjem emisija. Uvođenje mehanizma CORSIA uglavnom je stoga usmjereno na kompenzacije, za koje ne postoji jamstvo kvalitete i koje imaju pravno obvezujući status tek od 2027. nadalje. Glavni članovi ICAO-a još se nisu obvezali da će sudjelovati u dobrovoljnoj fazi.