PRIJENOSNICI BOLESTI

Komarci su prijenosnici bolesti u mjeri koja ih čini najopasnijim životinjama na Zemlji - odgovorni su za milijun smrti godišnje
Branimir Hackerberger Kutuzović

Komarci su prijenosnici bolesti u mjeri koja ih čini najopasnijim životinjama na Zemlji: prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) odgovorni su za milijun smrti godišnje. Iako je najviše stradanja zbog malarije, komarci pomažu širenju i drugih zaraznih bolesti poput žute i denga groznice, Zika virusne infekcije i groznice Zapadnog Nila.

Malarija je na području Hrvatske nakon skoro stogodišnjih napora suzbijanja komaraca kao glavnog prijenosnika bolesti bila iskorijenjena 1964., no u tropskim predjelima opstaje usprkos značajnim sredstvima investiranim u njeno suzbijanje, kaže Branimir Hackenberger Kutuzović, redoviti profesor na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i voditelj EU projekta “Prilagodba mjera kontrole populacije komaraca klimatskim promjenama u Hrvatskoj”.

- Projekt “Prilagodba mjera kontrole populacije komaraca klimatskim promjenama u Hrvatskoj” financiran je sredstvima dobivenim pozivom natječaja „Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama”. Ukupni troškovi projekta su 3.365.052,94 Kn, a dodijeljeno je 2.860.294,99 Kn bespovratnih sredstava – rekao je prof. Hackenberger Kutuzović.

Projekt je počeo 1. lipnja 2020. godine. Nositelj projekta je Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a partner Institut Ruđer Bošković u Zagrebu.

image
Branimir Hackerberger Kutuzović tijekom terenskog rada s kolegom

- Klimatske promjene mijenjaju dinamiku autohtonih komaraca i pogoduju širenju tropskih vrsta komaraca na sjever, pa možemo očekivati javljanje tropskih bolesti kojima su oni prijenosnici. Ti procesi su već primijećeni u SAD-u, a očekuju se u Europi. Postojeći programi kontrole populacija komaraca zasnovani su na pretpostavkama stalne klime, poznatih vrsta komaraca, i sa ciljevima supresije autohtonih bolesti. Kao takvi ne mogu se nositi s klimatskim promjenama, te je potrebno izraditi strategiju njihove prilagodbe.

Cilj našeg projekta je stvoriti sustav predviđanja potrebe i načina kontrole i regulacije brojnosti populacija komaraca na cijelom teritoriju RH u kontekstu promjena u okolišu kao posljedica klimatskih promjena. Cilj će se ostvariti primijenjenim istraživanjem koje će poboljšati kvalitetu i dostupnost podataka o utjecajima klimatskih promjena, te identifikacijom rizika i prijedlozima mjera prilagodbe značajno povećati otpornost i prilagodljivost RH na klimatske promjene u tri ranjiva sektora i četiri preporučena područja identificiranim u poglavlju 6.2 Sedmog Nacionalnog izvješća prema UNFCCC, i to: zdravlje/zdravstvo, bioraznolikost i turizam.

Dodatno, rezultati projekta će dati integralnu procjenu prostornih efekata na lokalnoj razini čime će omogućiti prilagodbu prostornog planiranja i upravljanja što znači da je projekt, u svojem priobalnom dijelu, sukladan i sa transverzalnim sektorom poziva, a to je prostorno planiranje i upravljanje obalnim područjem – pojasnio je Hackenberger Kutuzović.

Istraživanje se temelji na već validiranim prostorno ovisnim modelima razvoja komaraca Aedes vexans i Culex pipiens koji su u primjeni značajno smanjili troškove kontrole populacija komaraca, te smanjenju rizika od pojave vektorskih bolesti.

- Postojeći modeli proširit će se elementima mehanističkog modela zasnovanih na teoriji dinamičkih energijskih budžeta koji omogućavaju predviđanja brzine razvoja u promjenjivim uvjetima, te će se Big Data tehnologijom omogućiti integracija velike količine prostorno-vremenskih parametara (npr. metereološki podaci) kao upravljačkih (engl. forcing) varijabli. Novorazvijeni model tako će, kroz upravljačke varijable, omogućiti istraživanje utjecaja proizvoljnih vremenskih uvjeta na razvoj predmetnih komaraca. Preuzimanjem trendova vremenskih uvjeta iz scenarija klimatskih promjena (RCP 2.6 - RCP 8.5) model će biti u stanju procijeniti promjene staništa (a time i rasprostranjenosti) komaraca uslijed klimatskih promjena. Rezultati projekta bit će javno dostupni barem 10 godina nakon svršetka projekta, a diseminacija će uključivati ne samo publikacije u znanstvenim časopisima, već i javne radionice i konzultacije te diseminaciju rezultata dionicima: jedinicama javne uprave ili samouprave, te gospodarstvenicima koji bi mogli biti zainteresirani za preporuku mjera i tehnološki razvoju sustava monitoringa – zaključio je Hackenberger Kutuzović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 22:47