Pandemija koronavirusa, koji je dosad odnio živote preko 2,4 milijuna ljudi diljem svijeta, u posljednjih godinu dana zasjenila je borbu protiv klimatskih promjena, po mnogima najvećeg globalnog problema današnjice. Svim hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu poslali smo tri pitanja o klimatskim promjenama i njihovom osobnom angažmanu. Danas objavljujemo odgovore HDZ-ove Željane Zovko, članice Kluba zastupnika Europske pučke stranke (kršćanski demokrati)

Hoće li 2021. godina biti ključna u borbi protiv klimatskih promjena?

- Europske institucije od početka ovog mandata jasno stavljaju do znanja da su klimatske promjene jedan od glavnih prioriteta u njihovim programima. Nastavit ćemo s tim aktivnostima i u 2021. godini, a mnogi zakonodavni akti, koji su upravo u pripremi i koji će biti usvojeni ove godine, obuhvaćaju pitanja vezana za klimu.

Iako smo trenutno usredotočeni na oporavak od krize uzrokovane pandemijom koronavirusa i na pokušaje reorganizacije teško pogođenih gospodarstava, vjerujem da bismo trebali nastaviti razvijati dugoročnu perspektivu, uzimajući u obzir utjecaj okoliša i klime na naš način života. Ova je ideja ugrađena i u europske fondove za oporavak, a ako žele imati pristup financijskoj potpori, države članice moraju u nacionalne planove oporavka uključiti i ulaganje u zaštitu klime.

Europska inicijativa Bauhaus pokrenuta u siječnju 2021. godine, predstavlja još jedan primjer doprinosa EU-a borbi protiv klimatskih promjena. Cilj je ove inicijative razviti inkluzivnije, dostupnije i održivije društvo, tako doprinoseći ostvarivanju Europskog zelenog plana. Europska unija ovim projektom potiče svoje građane na aktivno sudjelovanje u poboljšanju naših životnih uvjeta, te poziva umjetnike, znanstvenike, poduzetnike i inženjere da predlože svoju viziju održive budućnosti.

Proizvodnja i konzumiranje mesa jedan je od generatora emisije stakleničkih plinova. Mnogi ekološki osviješteni ljudi uveli su u svoju rutinu jedan dan u tjednu kada ne konzumiraju meso. Jeste li se i vi odlučili na to?

- Hrvatska ima divnu kulinarsku kulturu, koja jednako uključuje i mesna i riblja jela. Trebamo njegovati ove tradicije, jer nas one karakteriziraju i simboliziraju vesele društvene aktivnosti s obitelji i prijateljima. Međutim, ne jedem meso svaki dan. Petkom nikada ne jedem meso. Uz to, osjećam da rjeđa konzumacija mesa ima pozitivan učinak za moje zdravlje. Ima puno drugih jela koja su jednako hranjiva i zasitna. Kada kupujem meso i mesne proizvode, pazim da je lokalno i biološki uzgojeno.

Koji je vaš osobni doprinos borbi protiv klimatskih promjena?

- Borba protiv klimatskih promjena obuhvaća širok spektar djelovanja, i dok radimo na novim europskim inicijativama, moramo razmisliti i o tome kako možemo prilagoditi postojeće programe na način da i oni mogu doprinijeti našim klimatskim ciljevima.

Radila sam kao izvjestiteljica iz sjene na izvješću koje je dalo preporuke da vodeći europski programi Erasmus +, Kreativna Europa i Europske snage solidarnosti trebaju biti više ekološki osviještene. Izvješće ne mijenja samu bit programa - mobilnost, obrazovanje i kulturnu razmjenu. No, s obzirom na to da ovi programi doprinose obrazovanju novih generacija, moramo osigurati da razvijaju svijest o naporima koje ulažemo u stvaranje održive budućnosti.

Klimatske promjene predstavljaju globalni izazov i utječu i na naše partnere na zapadnom Balkanu. Kao suizvjestitelja za instrument pretpristupne pomoći radim na usklađivanju zemalja za proširenje s našim europskim standardima. Instrument će sadržavati klimatske pokazatelje na osnovi kojih će se procjenjivati njihov rezultat, a tijekom pregovora zalagala sam se za uključivanje stavka koji poziva na zaštitu biološke raznolikosti regije.