UV FILTERI

Znanstvenike brine prisutnost dvije kemikalije, oksibenzona i oktinoksata. Na Havajima su zabranili UV filtere koji sadrže te spojeve
Ilustracija
 Simon Dack News/Alamy/Alamy/Profimedia

Kreme za sunčanje esencijalna je za zaštitu od raka kože. No posljednjih godina kreme su se našle pod povećalom raznih ekologa i znanstvenika zbog sumnje da su potencijalno štetne za okoliš, pogotovo za oceane i mora u kojima plivaju turisti namazani s nekoliko slojeva zaštitne kreme.

Razlikuju se procjene o tome koliko krema za sunčanja zapravo završi u našim oceanima i morima. Cinzia Corinaldesi, profesorica ekologije na Politehničkom sveučilištu Marche u Anconi u Italiji, procijenila je da samo na sjevernom Mediteranu kupači godišnje isperu u moru preko 20 000 tona kremi, dok doktor Craig Downs, još jedan istraživač i voditelj neprofitne znanstvene organizacije Laboratorij za okoliš Haereticus, smatra da se godišnje u područjima koraljnih grebena ispere između 6 000 i 14 000 tona kreme.

Znanstvenike brine prisutnost dvije kemikalije, tj. UV filteri koji sadrže oksibenzon i oktinoksat, iako postoje i drugi zabrinjavajući sastojci. Na Havajima su već ove godine zabranili te UV filtere, radi štetnog učinka na morski okoliš Havaja i susjednih ekosustava, čime su postali prva savezna država SAD-a u kojoj je izglasana zabrana uporabe kozmetike za sunčanje.

Dr. Francesca Bevan, voditeljica vodeće britanskog udruženja za zaštitu mora, tvrdi kako su kemikalije PFAS (perfluoroalkil i polifluoroalkilne), poznate i pod nazivom forever chemicals, jer se nikada ne razgrade i zavijek ostaju u ljudskom tijelu, i dalje nalaze u nekim kremama za sunčanje, unatoč nadolazećoj zabrani EU-a . “Ove kemikalije ne ispiru se samo u more, one također mogu ući i u vodovodne cijevi i tako u naše organizme“, dodaje Bevan.

No ne slažu se svi s ovim tvrdnjama. Terry Hughes, profesor s australskog sveučilišta James Cook i prominentni svjetski stručnjak za koralne grebene, smatra kako je za morski ekosustav, šteta koja nastaje ispiranjem krema za sunčanje minimalna, te kako inzistiranje na zabranama samo odvlači pažnju od tri glavna problema za ocean; globalnog zagrijavanja, masovnog ribolova i zagađenja mora fosilnim gorivom i otpadom.

Europski parlament, uzimajući u obzir UN-ov Program održivog razvoja do 2030. i njegove ciljeve održivog razvoja, jednako kao i Konvenciju Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti, ističe da je više od 80 % morskog dna i dalje neistraženo te da su potrebna daljnja oceanografska istraživanja, posebno u pogledu učinaka onečišćenja i klimatskih promjena na ekosustave. Zato poziva Komisiju i države članice da zajedno s globalnim partnerima ojačaju mrežu zaštićenih morskih područja na globalnoj razini poboljšanim upravljanjem, boljim prostornim planiranjem, procjenama i provedbom kako bi se povećala ekološka usklađenost i povezanost zaštićenih morskih područja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. studeni 2024 09:30