Morski led oko Antarktika pao je na najnižu razinu u više od 40 godina, prema preliminarnim podacima sa satelita.

Klimatski znanstvenici kažu da se negativni rekord još ne može povezati s globalnim zagrijavanjem, ali je hitno potrebno istraživanje kako bi se utvrdilo zašto je baš sada srušen negativni rekord postavljen prije samo pet godina.

Podaci američkog Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu pokazali su da je pokrivenost morskog leda Južnog oceana pala ispod 2 metra četvornih kilometara po prvi put od početka satelitskog mjerenja prije više od 40 godina.

Doktor Walt Meier, viši znanstveni znanstvenik s NSIDC-a, rekao je da se ovaj događaj poklopilo s pojavom snažnih vjetrova iznad dijela Rossovog mora koji je povukao led na sjever, gdje se otopio u toplijim vodama ili su ga razbili valovi.

Otkako su sateliti počeli mjeriti morski led od 1979. godine, dva pola se ponašaju različito. Morski led brzo nestaje na Arktiku, ali sateliti pokazuju blagi porast na Antarktiku, što je u suprotnosti s očekivanjima nekih klimatskih modela. Južni pokrov dosegao je rekordnu vrijednost 2014. prije nego što je dvaput u posljednjih osam godina pao na rekordno niske razine.

Doktor Will Hobbs, koji proučava antarktički morski led s australskim antarktičkim programskim partnerstvom, rekao je da je posljednji rekord značajan. Očekivalo se da će se led nakon rekordno niske razine iz 2017. početi oporavljati.

Istraživači su prvi put dobili nagovještaj da se nešto neobično događa prošlog kolovoza, kada je led prestao rasti i počeo pokazivati ​​znakove povlačenja, što je otprilike mjesec dana ranije nego inače.

Antarktički morski led izazovan je za proučavanje zbog velikih promjena koje se u njemu događaju. Oko 15 milijuna četvornih kilometara morskog leda – područje dvostruko veće od Australije – znatno se otapa svake godine. Na led može utjecati jačina i smjer vjetrova, kao i toplina u atmosferi i oceanu.

-Antarktika se suočava sa sve većim pritiskom zbog zagađenja mora, klimatskih promjena, zakiseljavanja oceana, ilegalnog ribolova, deregulacije i, također, porasta oceanskih temperatura – kazao je zastupnik u Europskom parlamentu, Cesar Luena (S&D) zalažući se za uspostavu novih zaštićenih morskih područja na Antarktiku što bi trebalo biti prioritet Europske unije i ključni cilj, kako u Strategiji bioraznolikosti, tako i u međunarodnoj agendi upravljanja oceanima