Od 18. prosinca, obilna kiša donijela je najgore poplave koje je Malezija vidjela u posljednjih nekoliko desetljeća, koje su izazvale smrtne slučajeve u osam saveznih država, a gotovo 70.000 ljudi prisiljeno je napustiti svoje domove. Život je izgubilo, prema procjeni, oko pedeset osoba.

Sada ministarstvo okoliša te zemlje traži 3 milijuna dolara (2,7 milijuna eura) od Zelenog klimatskog fonda UN-a (GCF) za razvoj nacionalnog plana prilagodbe klimatskim promjenama. Ovo je prvi put da je Malezija tražila novac za prilagodbu klimi.

Zatražena su sredstva uistinu ništavna u usporedbi s 9,8 milijardi ringita (2,06 milijardi eura) koje je Malezija već izdvojila za projekte ublažavanja poplava kao što su izgradnja vodenih barijera, slivnih područja i produbljivanje rijeka. No stručnjaci kažu da će nužni Nacionalni plan prilagodbe vjerojatno koštati mnogo više.

-Adaptacija na klimatske promjene će zahtijevati mnogo financijskih sredstava jer moramo revidirati naše urbanističko planiranje, tj. sve te skupe infrastrukturne projekte. rekla je Ili Nadiah Dzulfakar, suosnivačica grupe klimatskih aktivista Klima Action Malaysia.

Dodala je i kako bi nacrt plana prilagodbe trebao bi ispitati interakciju poplava i suša na sigurnost hrane i prinose usjeva te potrebu za energetski učinkovitim zdravstvenim uslugama s jakim komunikacijskim sustavima.

Malezija obično doživljava poplave na svojim istočnim obalama koje su između listopada i ožujka izložene sjeveroistočnom monsunu. No vlasti su ovog mjeseca zatekle neuobičajeno obilne oborine i poplave u gusto naseljenim urbanim područjima u zapadnim i središnjim regijama, za koje neki stručnjaci kažu da su pogoršani lošom odvodnjom i prekomjernim razvojem. Zatim se malezijska vlada se našla na udaru kritika jer je sporo reagira na poplavu, koja se opisana kao dodađaj koji se događa ‘jednom u 100 godina‘.

Znanstvenici predviđaju kako će oluja i poplava biti sve više i u Europi, u što smo se, nažalost, mogli uvjeriti ovoga ljeta. U rezoluciji prihvaćenoj ove godine, zastupnici Europskog parlamenta istaknuli su da su zbog sve većeg utjecaja klimatskih promjena i intenziviranja prirodnih katastrofa države članica EU-a sve ranjivije. Smatraju da bi EU trebao olakšati i ubrzati korištenje pomoći iz Fonda solidarnosti EU-a (FSEU) regijama pogođenim katastrofama.