U znak sjećanja na osnivanje prvih devet nacionalnih parkova utemeljenih u Švedskoj 1909. godine, 24. svibnja obilježava se Europski dan parkova. Ovaj dan za cilj ima približiti ljude prirodi i podići svijest javnosti o značaju prirodnih ljepota u zaštićenim područjima diljem Europe, ukazujući tako na važnost očuvanja i održivog razvoja tih mjesta. Zaštićena područja su idealna mjesta za obnovu prirode i našu povezanost s njom. U sve urbaniziranoj Europi, upravo na tim mjestima možemo se istinski prizemljiti i osjetiti da smo i mi dio prirode!

Poručuju to iz WWF-a podsjećajući na važnost zaštićenih područja za dobrobit ljudi koji u njima žive, ali i šire. Europski dan parkova ove se godine održava pod sloganom „Mi smo priroda“ uz poziv na razmišljanje, obnovu i ponovno povezivanje s prirodom.

- Nalazimo se u godinama kada se moraju dogovoriti i preduzeti suštinske akcije za efikasno očuvanje bioraznolikosti, čiji je dramatični gubitak među najvećim izazovima naše globalne zajednice. Moramo osigurati da akcije postignute na nacionalnoj razini odgovaraju opsegu globalnih ciljeva i potreban je veći napor da se bioraznolikost stavi u središte donošenja odluka u svim aspektima života, političara (vlade) i gospodarstva. Moramo surađivati s prirodom kako bismo odgovorili na višestruke izazove s kojima se suočavamo – postizanje održivog razvoja, ublažavanje klimatskih promjena i smanjenje gubitka biološke raznolikosti. Očuvanje bioraznolikosti je ključ ka izgradnji održive budućnosti za sve - ističe Kasandra-Zorica Dropuljić, voditeljica projekta Zaštićena područja za prirodu i ljude WWF Adrije.

U ovoj organizaciji za zaštitu prirode naglašavaju kako su zaštićena područja temelj zaštite prirodne raznolikosti i svaki dan nam osiguravaju prekrasna mjesta za ponovno povezivanje s prirodom. Ona su na dobrobit cijelom društvu.

Zoran Mrdak, predsjednik regionalne organizacije Parkovi Dinarida, koja povezuje gotovo sva naša zaštićena područja, kaže kako je bioraznolikost pod velikim pritiskom i potrebno mu je efikasno očuvanje uz sudjelovanje svih relevantnih aktera.

- Strategija EU o bioraznolikosti za 2030. godinu, sa Zelenim dogovorom, i Globalna strategija za bioraznolikost postavljaju okvir za budućnost očuvanja prirode, na što su se zemlje zapadnog Balkana obvezale kroz Sofijsku deklaraciju i Zelenu agendu za zapadni Balkan. Da bi sve ove strategije i planovi funkcionirali potreban nam je kontinuiran dijalog i jačanje regionalne suradnje u cilju zaštite prirode te visok stupanj suradnje između svih aktera – izjavio je Mrdak.

Upravo će na Zelenoj agendi za zapadni Balkan biti naglasak na zajedničkoj šestoj Međunarodnoj konferenciji Parkova Dinarida i organizacija civilnog društva koju WWF i Parkovi Dinarida organiziraju od idućeg utorka, 31. svibnja, u Sarajevu, izvijestili su iz WWF Adrije.

Navode kako će trodnevna konferencija „Regionalnom suradnjom do održivih zaštićenih područja“ uz upravljače zaštićenih područja i predstavnike relevantnih institucija u našoj regiji, prvi put okupiti i predstavnike brojnih nevladinih organizacija koje se bave temama zaštite prirode. Glavni cilj zajedničke konferencije je istražiti kako ojačati regionalnu suradnju, poboljšati koordinaciju za očuvanje bioraznolikosti na zapadnom Balkanu i održivost zaštićenih područja. Jedan će dio konferencije biti usmjeren i na temu žena u zaštiti prirode.

Dodajmo kako Europski parlament u rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, snažno podupire ciljeve EU-a u pogledu zaštite najmanje 30 % morskih i kopnenih područja EU-a, koja obuhvaćaju dovoljno raznolik raspon staništa i ekosustava kao što su šume, močvarna područja, tresetišta, travnjaci i obalni ekosustavi, i stroge zaštite najmanje 10 % morskih i kopnenih područja EU-a, uključujući sve preostale primarne šume i prašume te druge ekosustave bogate ugljikom.

Također naglašava da bi ti ciljevi trebali biti obvezujući i da bi ih države članice trebale provoditi na nacionalnoj razini, u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima te u skladu sa znanstveno utemeljenim kriterijima i potrebama biološke raznolikosti, uzimajući u obzir razlike u veličini i udjelu prirodnih područja u svakoj državi članici te regionalne i lokalne okolnosti.

Parlament naglašava da bi ta zaštićena područja trebala stvoriti ekološki dosljednu i reprezentativnu mrežu zaštićenih područja, koja se temelji na postojećim zaštićenim područjima kao i da se osim povećanja površine zaštićenih područja mora osigurati njihova kvaliteta, uključujući dostatnim financiranjem i provedbom jasnih i učinkovitih planova očuvanja, pravilnim upravljanjem, adekvatnim praćenjem, kontrolama i pravnom provedbom relevantnog zakonodavstva.