"Smatram kako je najbitniji dio uredbe činjenica da je politički cilj od 50% manje pesticida do 2030. na razini EU pretvoren u zakonski, što je bio glavni fokus lobiranja od strane protivnika smanjenja. O svemu ostalome će se pregovarati tijekom rada na zakonu, kada on dođe u Europski parlament i kasnije. Glavni cilj mi je da zaštitimo ljudsko zdravlje i okoliš, ali i da pritom ne ostavimo poljoprivrednike bez nužnih sredstava za rad i proizvodnju."

Kazala je to Biljana Borzan odgovarajući na naš upit nakon što se Ministarstvo poljoprivrede u subotu na svojim stranicama osvrnulo na prijedlog Uredbe o održivoj uporabi pesticida koji je u srijedu objavila Europska komisija, navodeći kako je to "očekivani pravni temelj za postizanje zajedničkog cilja smanjenja uporabe pesticida za 50 posto do 2030. godine na EU razini".

Ministarstvo poljoprivrede ističe kako je Komisija u prijedlogu "prepoznala potrebu za pristupom kakav je Hrvatska uz gotovo polovicu država u Vijeću dosljedno zagovarala te prijedlog podrazumijeva smanjenje uporabe pesticida od 65 % za zemlje čiji je prosjek iznad 140 % od prosjeka Unije, 50 % za zemlje čiji je prosjek između 70 i 140 % prosjeka te 35 % za zemlje čiji je prosjek ispod 70 % prosjeka EU".

"Hrvatski poljoprivrednici koriste upola manje pesticida nego što je prosjek na razini EU te je ovaj pristup pravedniji i bolji za potrošače, jer na zajedničkom tržištu smanjuje razlike u uporabi kemijskih sredstava među državama članicama.", također su istaknuli u Ministarstvu poljoprivrede dodajući kako će Hrvatska nastaviti aktivno sudjelovati u nadolazećim pregovorima u Vijeću i Europskom parlamentu u sklopu redovne zakonodavne procedure EU u cilju usvajanja najkvalitetnijeg teksta ove iznimno važne uredbe. "Nadamo se da ćemo u očuvanju postignutog uspjeha, koji se ogleda u ugrađivana stajališta Hrvatske i niza drugih zemalja, imati podršku svih hrvatskih zastupnika u EU parlamentu", naveli su.

Podsjetimo, Europska komisija donijela je u srijedu pionirske prijedloge za oporavak narušenih ekosustava i povratak prirode diljem Europe, na poljoprivrednim zemljištima i morima, u šumama i urbanom okolišu. Ujedno Komisija predlaže i smanjenje upotrebe kemijskih pesticida i rizika od njih za 50 % do 2030. To su glavni zakonodavni prijedlozi koji prate strategiju za bioraznolikost i strategiju "od polja do stola", a pomoći će u osiguravanju stabilnosti i sigurnosti opskrbe hranom u EU-u i diljem svijeta.

Prijedlogom Komisije postojeća Direktiva pretvara se u uredbu koja će se izravno primjenjivati u svim državama članicama. Time će se riješiti trajni problemi slabe i neujednačene provedbe postojećih pravila tijekom posljednjeg desetljeća. Države članice morat će Komisiji podnositi detaljna godišnja izvješća o napretku i provedbi.

Biljana Borzan čestitala Europskoj komisiji, nakon što je objavila prijedlog, "što je ispunila obećanje da će zaštititi zdravlje građana i okoliš".

"Zadnjih mjeseci su bili izloženi snažnom pritisku i lobiranju država i industrije da se odustane od obveznih ciljeva smanjenja. No, nismo ni mi sjedili na rukama, upozoravali smo i razotkrivali pokušaje da se zakon razvodni i odgodi", tom je prigodom napomenula hrvatska europarlamentarka koja je 8. lipnja upozorila i kako Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo poljoprivrede, izravno lobira u Bruxellesu da Europska unija odustane od obvezujućih ciljeva smanjenja upotrebe kemijskih pesticida u proizvodnji hrane. Kako je tada obrazložila razvidno je to iz dopisa poslanog 16. ožujka 2022. u Europsko vijeće kojeg, između ostalih, potpisuje i hrvatska Vlada.

Kako je tada navela, dopis, koji potpisuje Hrvatska i još 11 država članica, izražava neslaganje s ciljem da EU kroz strategiju "Od polja do stola" prepolovi upotrebu kemijskih pesticida sredstava do 2030. Nadalje, smatraju kako za to ne postoji znanstvena osnova te kako su ciljevi nedostižni.

Potom je Ministarstvo poljoprivrede oštro odbacilo tvrdnje Biljane Borzan da se Hrvatska protivi održivom korištenju pesticida i ekološkim ciljevima. U obrazloženju su između ostaloga naveli kako zajednički dokument koji je Hrvatska podržala ne osporava EU cilj iz strategije "Od polja do stola", ali naglašava da se on mora postići uvažavanjem razlika u pogledu količine korištene aktivne tvari po hektaru poljoprivrednog zemljišta i već postignutih rezultata na razini država članica.

Brojne hrvatske udruge, ne samo okolišne, traže smanjenje upotrebe ili zabranu korištenja pesticida. Primjerice, udruga Zemljane staze podržala je stav i izjave zastupnice Borzan "da naše Ministarstvo poljoprivrede ne radi u najboljem interesu građana kada se radi o smanjenju upotrebe pesticida".

Nakon što je Komisija objavila prijedlog "Uredbe o održivoj uporabi sredstava za zaštitu bilja" s ciljem smanjenja pesticida za 50% do 2030., iz ove udruge istaknuli su da Europska komisija nije pokleknula pod pritiscima država članica koje su se protivile obvezujućim ciljevima.

"Prijedlog Uredbe nije idealan, i dalje treba mnogo raditi na poboljšanju odredbi, no pozdravljamo objavu, koja je, nakon odgode 23. ožujka ove godine, ponovno bila dovedena u pitanje zbog pritiska agroindustrije, kao i 12 država članica, među kojima je i Hrvatska", objavili su iz udruge Zemljane staze.

O prijedlogu Europske komisije raspravljat će Europski parlament i Vijeće, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. Ciljne vrijednosti za pesticide trebale bi biti dostignute do 2030. godine.