Nedovoljno je poznata činjenica da dugotrajno izlaganje buci, čak i pri razinama na koje smo navikli u gradskim područjima, ima znatne učinke na zdravlje. Stanje kronične izloženosti buci okoliša ima značajan utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje i dobrobit stanovništva kao i na rasprostranjenost divljih životinja na kopnu i na moru, objavljeno je na stranicama Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja uz Izvješće o podacima iz Informacijskog sustava strateških karata buke i akcijskih planova.

Izvješće obrađuje podatke prikupljene u drugom (2012. godina) i trećem (2017. godina) krugu dostave podataka, dok je dostava podataka za sljedeći krug izvješćivanja u 2022. godini.

Istaknuto je kako je cestovni promet daleko najveći izvor onečišćenja bukom u Europi. Najmanje jedan od pet Europljana trenutačno je izložen razinama buke cestovnog prometa koje se smatraju štetnima za njegovo zdravlje. Taj je broj još i veći u gradskim područjima, a problem je rasprostranjen u većini gradova u Europi. U većini europskih zemalja više od 50 % osoba koje žive u gradskim područjima izloženo je buci cestovnog prometa jačine 55 decibela ili više u izmjerenom dnevno-večernje-noćnom razdoblju.

Izvješće pokazuje da je najveća izloženost buci iz cestovnog prometa evidentirana za Osijek, zatim slijede Zagreb, Split te Rijeka. Kada se razmatra izloženost buci iz željezničkog prometa na prvom je mjestu Zagreb, zatim slijede Osijek, Rijeka te Split, dok se prekomjerni utjecaj zračnog prometa prema dostavljenim podacima ne nalazi. Prekomjerna izloženost buci industrije je najveća je u Osijeku, zatim slijedi Zagreb, Rijeka i Split.

Ako promatramo učinak na zdravlje, kako je nadalje navedeno, procijenjeni broj stanovnika uznemirenih visokom bukom u 2017. godini najveći je kod cestovnog prometa, i to u urbanim i izvan urbanih područja. Procijenjeno je da zračni promet ne uzrokuje uznemirenost stanovnika bukom u Hrvatskoj što se u odnosu na stanovnike drugih zemalja Europske unije, kako je pojašnjeno, može tumačiti znatno manjim zračnim prometom i manjom veličinom zračnih luka u Hrvatskoj.

Najnegativniji utjecaj na spavanje, odnosno najveći uzrok poremećaja spavanja uzrokovao je cestovni promet i to unutar i izvan urbanih područja. Procjena je da buka iz zračnog prometa nije imala utjecaj na poremećaj spavanja.

Kod procijenjenog broja stanovnika izloženih buci, a koji su razvili ishemijsku bolest srca u 2017. godini, najčešći uzrok je bila buka cestovnog prometa, i to unutar i izvan urbanih područja. Za buku zračnog prometa i industrijsku buku procijenjeno je da ne sudjeluju u razvoju ishemijske bolesti srca.

Analiza dostavljenih podataka za 2012. i 2017. godinu ukazuje na to da se ukupni broj stanovnika na koje je utjecala prekomjerna buka u predmetnom razdoblju smanjio i to u svim sektorima. U sektoru cestovnog prometa kod kojeg se evidentira najveći pad, u 2017. godini je oko 123.000 tisuća stanovnika manje bilo izloženo prekomjernoj razini buke dan-večer-noć i oko 89.000 tisuća stanovnika manje bilo izloženo prekomjernoj noćnoj buci, navedeno je u izvješću.

Zaključno istaknuto je kako unutar EU-a, buka okoliša, a posebno buka cestovnog prometa, ostaje velik zdravstveni problem.

Prema podacima Europske agencije za okoliš, procjenjuje se da dugotrajna izloženost buci okoliša uzrokuje 12.000 prijevremenih smrti i doprinosi sa 48.000 novih slučajeva ishemijske srca bolesti godišnje. Od kronične uznemirenosti bukom pati 22 milijuna ljudi dok 6,5 milijuna ljudi pati od kronične bolesti visokog poremećaj sna. Procjenjuje se da 12.500 djece školske dobi, ima za posljedicu buke uzrokovane zračnim prometom smetnje u učenju u školama (kada se npr. nalaze blizu zračnih luka – polijetanje i slijetanje).

Republika Hrvatska je u ovom području, naglašeno je u izvješću, u puno povoljnijem položaju budući da je u pogledu rezultata praćenja prekomjerne buke i njenog utjecaja na stanovništvo na samom dnu ljestvice zemalja EU, što se tumači manjim urbanim središtima te samim time manjim prometom (osobito zračnim prometom i veličinom zračnih luka) te manjom industrijskom djelatnošću, navedeno je u izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o podacima iz Informacijskog sustava strateških karata buke i akcijskih planova.

Inače, smanjenje buke u okolišu je jedan od ključnih ciljeva prema Sedmom akcijskom programu za okoliš (7. EAP) i Direktivi o buci iz okoliša.

Početkom ove godine hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan (SDP/S&D) uputila je Europskoj komisiji parlamentarno pitanje za pisani odgovor. Pitala je: Kako Komisija procjenjuje učinkovitost Direktive o buci iz okoliša s obzirom na to da se njome ne utvrđuju granične ili ciljne vrijednosti niti se propisuju mjere koje valja uvrstiti u akcijske planove? Namjerava li Komisija preuzeti vodeću ulogu u zakonodavnoj uredbi o onečišćenju bukom?

- Ponukali su mi građani koji se vrlo često javljaju s pritužbama. Moj ured je postao svojevrstan centar za zaštitu i informiranje građana, a raspon tema je ogroman. Buka je jedna od češćih pritužbi, pogotovo ona koja dolazi od građevinskih radova, prometnica i slično. Zamislite da se u vlastitom domu mjesecima ne možete odmoriti ili opustiti, to vrlo negativno utječe na zdravlje – kazala nam je zastupnica Borzan o tome što ju je ponukalo na pitanja Komisiji.

Kazala je i kako EU po pitanju smanjenja zagađenja bukom ima ograničene ovlasti, države članice su te koje se direktno bave tim problemom, odnosno jedinice lokalne samouprave.

- Na primjer, kod nas općine i gradovi na obali propisuju moratorije na građevinske radove tijekom turističke sezone. Direktiva o buci iz okoliša trenutačno je glavni instrument EU-a za utvrđivanje razina onečišćenja bukom i pokretanje potrebnih mjera na razini država članica i na razini EU-a. Direktivom se od država članica traži da svakih pet godina pripreme i objave karte buke i akcijske planove za upravljanje bukom – pojasnila je zastupnica Borzan.